Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Europa 7 godina od Hrvatske traži manji broj općina. Pred svake izbore biračima to obećaju i SDP i HDZ. I?

Bez obzira na preporuke i obećanja, u Hrvatskoj je i dalje čak 555 jedinica lokalne samouprave

ZADNJA IZMJENA: svi 21, 2020

Rascjepkanost ili fragmentacija – riječi su koje Europska komisija od ulaska Hrvatske u EU s prijekorom spominje u svojim ocjenama hrvatske javne uprave. Sedam godina tako – dakle baš svake godine otkad je Hrvatska postala članica EU – europska administracija vrlo revno podsjeća u okviru Europskog semestra hrvatske vlasti da je rascjepkanost javne uprave ozbiljan problem koji rezultira različitom kvalitetom javnih usluga i povećanim troškovima.

Briselska administracija je, primjerice, 2016. godine zabilježila da su “lokalne jedinice vrlo ovisne o transferima iz opće države te je pružanje javnih usluga obilježeno znatnim regionalnim nejednakostima”. “Rascjepkanost javne uprave teret je za pružanje usluga, poslovno okružje i učinkovitost javne potrošnje”, pisali su tada preporučivši hrvatskim vlastima da do kraja te godine počnu “smanjivati rascjepkanost i poboljšavati funkcionalnu raspodjelu nadležnosti u javnoj upravi radi poboljšanja učinkovitosti i smanjenja teritorijalnih nejednakosti u pružanju javnih usluga”.

Na teritorijalnu i funkcionalnu rascjepkanost javne uprave, što “otežava pružanje usluga i učinkovitost javne potrošnje”, nastavili su upozoravati i u sljedećim godinama, pa su tako, primjerice, lani napomenuli i da “brojne manje jedinice lokalne uprave i samouprave često nemaju odgovarajuće financijske i administrativne resurse za pružanje usluga iz svoje nadležnosti”.

Sedam godina i tri Vlade

Od ulaska Hrvatske u EU prošlo je sedam godina, izmijenile su se tri vlade, svijet je poharala nezapamćena pandemija, ali problem teritorijalne rascjepkanosti, naravno, nije nestao. U ovotjednim preporukama – koje su prije svega usmjerene na saniranje posljedica krize izazvane epidemijom koronavirusom – Komisija ipak, usput, primjećuje da je “javna uprava teritorijalno vrlo rascjepkana, a na lokalnoj razini resursi nisu u skladu s nadležnostima”. “To pridonosi neujednačenoj kvaliteti javnih usluga u zemlji i rastu administrativnih troškova”, ponavljaju u dokumentu objavljenom ovoga tjedna.

Loša vijest je što Hrvatska i dalje, nakon svih ovih godina i preporuka i dalje na svoja četiri milijuna stanovnika ima 555 jedinica lokalne samouprave. Ipak, ima i dobra – političke stranke koje su sudjelovale u obnašanju vlasti otkad je Hrvatska članica EU još revnije od briselske administracije obećavaju biračima, između svih ostalih reformi, i onu teritorijalnog ustroja RH. Ni 2020. nije iznimka.

Plan 21 i 555 jedinica

Još 2011. godine je Kukuriku koalicija, predvođena SDP-om, u svom Planu 21 imala je i postavljene rokove za sveopću reformu javne uprave. Četiri godine kasnije, na isteku mandata, Sabor je usvojio strategiju razvoja javne uprave, opsežni dokument s konkretnim mjerama i rokovima. Bilo je predviđeno da se, između ostalog, utvrdi optimalan model teritorijalnog ustroja, te provede široka javna rasprava o njemu – slična onoj koja se najavljivala u Planu 21. Ali, rasprava je bila predviđena za 2017., a teritorijalni preustroj za 2018. – tri godine prije toga, međutim, SDP-ova koalicija sišla je s vlasti, a zemlju je preuzela prva verzija suradnje Mosta i HDZ-a.

Prethodno su, u kampanji za izbore 2015., i ljevica i desnica obećavale smanjenje broja od 555 jedinica lokalne samouprave. U programu SDP-ove koalicije Hrvatska raste stajalo je kako se to smanjenje treba provesti izbjegavajući metode prisile i nametanja. “Zato ćemo predložiti odgovarajući mehanizam, primarno u smislu poreznih poticaja, koji bi stimulirao fiskalno slabije jedinice lokalne samouprave na dragovoljno spajanje sa susjednim jedinicama”, obećavali su s lijeva.

“Možda i radikalnije”

Veliki vođa desnice, Tomislav Karamarko, najavljivao je smanjenje broja općina, izjavljujući da je to “podloga za bolje funkcioniranje tih lokalnih jedinica u političkom i gospodarskom smislu”, te “način i da se poveća kapacitet jedinica lokalne uprave za privlačenje sredstava od Europske unije”.

Most, treći politički faktor na tim izborima. bio je mnogo radikalniji, a na njihove zahtjeve su u pregovorima o formiranju Vlade pristajali i SDP i HDZ. Nakon jedne pregovaračke runde s dvije najveće stranke ujesen 2015. godine tadašnji Mostovac Ivan Kovačić je najavio da su obje strane pristale na smanjenje broja općina i gradova na 150-200. “Možda će biti nešto čak radikalnije, to ćemo ipak ostaviti struci, ali pristali su i na jedno i na drugo”, govorio je tada Kovačić.

“Praktički sve”

Kako je, međutim, nova Vlada koju su oformili HDZ i Most potrajala skoro kraće nego što je potrebno da se izgovori “smanjenje broja jedinica lokalne samouprave”, krenulo se u nove izbore. Narodna koalicija, kako se 2016. nazvala ona koju je predvodio SDP, opet je govorila o dragovoljnom spajanju jedinica lokalne samouprave koje bi dovelo do smanjenja njihovog broja.

Novi predsjednik HDZ-a Andrej Plenković je, pak, potpisao izborni program HDZ-a kojem se na naslovnici isticao slogan “Vjerodostojno.”. “Poticat ćemo izvrsnost i efikasnost u radu i zadovoljavanju potreba lokalnog stanovništva, što će se pratiti na razini svake lokalne jedinice prema definiranoj metodologiji. Poticat ćemo ubrzavanje i povećavanje kvalitete usluga građanima i poduzetnicima. Lokalne jedinice koje ne ispunjavaju ciljeve i ne obavljaju na kvalitetan način utvrđene poslove, bit će pripojene drugoj jedinici lokalne samouprave”, stajalo je u programu HDZ-a.

Četiri godine kasnije, ovog ponedjeljka, Plenković je pri raspuštanju Sabora izjavio kako su “praktički ispunjene” sve točke iz programa s početka mandata. Broj jedinica lokalne samouprave u Hrvatskoj je i dalje 555.

Nije posao za jedan mandat

Kako je Telegram nedavno pisao, HDZ je suočen s nezadovoljstvom građana zbog neživotnog teritorijalnog ustroja koji je svima postao jasan u pandemiji koronavirusa kad zbog ograničenja kretanja među općinama mnogi nisu mogli do svog polja ili bankomata, odlučio okupiti stručnjake koji bi predložili radikalnije smanjenje broja općina. Smanjenje broja općina će biti, kako se najavljuje, jedna od okosnica i SDP-ovog predizbornog programa.

A s ovim iskustvom uopće nije teško pretpostaviti što će dogodine biti okosnica sljedećih preporuka Europske komisije u vezi s javnom upravom u Hrvatskoj. Briselski tehnokrati će i 2021. godine rutinski posložiti nekoliko rečenica o “teritorijalnoj rascjepkanosti”, “neujednačenoj kvaliteti javnih usluga” i “rastu administrativnih troškova”. Uostalom, ministar uprave Ivan Malenica još je u travnju izjavio kako reforma teritorijalnog ustroja zemlje “nije posao za jedan mandat”.

Jasmin Klarić
Telegram autor
484 članka Više o autoru
Irena Frlan Gašparović
Telegram autor
399 članaka Više o autoru
Više s weba