Europa kaže da nam BDP neće znatno rasti. Neki analitičari misle suprotno

Europska komisija u proljetnim prognozama smanjila je procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 1,8 posto. U zimskih prognozama procjenjivali su rast u 2016. godini od 2,1 posto, a rast u 2015. na 1,8 posto. Danas kažu da smanjeni rast zadnjeg kvartala 2015. utjecao i na novu prognozu za ovu godinu.

Rast BDP-a nije smanjen samo za Hrvatsku, već je smanjen i prosječni rast za svih 28 članica EU – procjenjuje im se rast od 1,8 posto ove, te 1.9 posto slejdeće godine. Hrvatskoj se u 2017. prredviđa rast od 2,1 posto. No, nisu svi suglasni s tim procjenama. Nekoliko hrvatskih ekonomista i poduzetnika prije nekoliko je dana za Večernji list dalo su svoje procjene raste BDP-a u 2016. koje se razlikuju od procjena Europske komisije.

“Rast će biti nastavljen sporim tempom nakon razočaravajućeg četvrtog kvartala 2015. godine. Hrvatski realni BDP povećao se za 1,6 posto u 2015., prvoj godini pozitivnog rasta nakon 2008. godine. Pad BDP-a u četvrtom kvartalu od 0,5 posto (na tromjesečnoj razini) oslabio je zamah za rast u 2016. godini”, stoji u prognozi EK.

Ovako EK i ekonomisti predviđaju hrvatski rast BDP-a u ovoj godini:

1. Europska komisija

Europska komisija drži kako će hrvatski BDP u 2016. rasti za 1.8 posto. Europska komisija očekuje sporiji rast izvoza i postupno stabiliziranje dobiti hrvatskihz izvoznika u EU. Nakon rekodrdne turističke sezone 2015. očekuje se nešto manji rast izvoza usluga u 2016. i 2017. Proccjenjuju da će uvoz roba i usluga blago preteći izvoz u obje godine.

2. Investitor Nenad Bakić

Cijenjeni poduzetnik i utjecajni investitor Nenad Bakić kazao je za Večernji kako prognozira rast od 2.4 posto u prva tri mjeseca, a rast na godišnjoj razini, prema Bakiću, mogao bi dosegnuti i do 3 posto. Bakić je jedan od rijetkih domaćih analitičara koji je dobro prognozirao rast u 2015. godini.

3. Ekonomist Ivica Brkljača

“Pojavio se optimizam koji potiče potrošnju građana, a ne treba zanemariti ni činjenicu da su narasle i doznake iz inozemstva od građana koji su posao pronašli u Europskoj uniji”, izjavio je ekonomist Ivica Brkljača za Večernji, te najavio kako ćemo rast BDP-a od 3 posto vidjeti već u prva tri mjeseca. Optimističan je zbog podataka o rastu industrijske proizvodnje od osam posto, te stabilnog rasta potrošnje, no upozorava kako bi nepostojanje podataka o uvozu i izvozu te državnoj potrošnji mogli utjecati na preciznost prognoze.

4. Zdeslav Šantić, Splitska banka

Glavni investitor Splitske banke Zdeslav Šantić smatra kako bi BDP mogao rasti 1.5 posto. Dodaje kako “određeni optimizam” daju veće aktivnosti u industriji, rast potrošnje i bolja zaposlenost, dok su otegotne okolnosti usporavanje izvoza i činjenica da ne rastu građevinske investicije.

 

5. Zrinka Živković-Matijević, RBA

“Čini mi se da je Komisija sada opreznija, pa se približila prognozama domaćih analitičara”, kaže Zrinka Živković-Matijević, direktorica Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA), koja u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva za 1,5 posto.

Zrinka Živković-Matijević kaže, međutim, da za prvo tromjesečje ove godine očekuje solidnu gospodarsku izvedbu koja bi mogla pozitivno iznenaditi, s obzirom na rast svih visokofrekventnih pokazatelja “Očekujemo da će se pozitivni sentiment održati i tijekom drugog i trećeg tromjesečju, prije svega zbog očekivano dobre turističke sezone”, kaže Živković-Matijević. No, ističe i kako srednjoročno treba riješiti strukturne slabosti kako bi se uopće povećalo potencijalnu stopu rasta gospodarstva

6. Alen Kovač, Erste banka

Smanjenje procjena Komisije nije iznenadilo ni Alena Kovača, makroekonomista u Erste banci, koji u ovoj godini očekuje rast domaćeg gospodarstva između 1,5 i 2 posto.

“Radi se o blagom smanjenju procjena rasta BDP-a od strane Komisije. Negativni rizici prijete od strane inozemne potražnje, dok bi poticaj rastu gospodarstva u nešto većoj mjeri trebao doći od strane domaće potražnje i investicija”, kaže Kovač.

Komisija navodi da će glavni pokretač umjerenog rasta biti domaća potražnja. Niske cijene energije i tržište rada koje se oporavlja poduprli su snažan rast raspoloživog dohotka kućanstava. “Posljednjih godina izvoz je snažno rastao zahvaljujući ulasku Hrvatske u EU, no sada smo već uključeni u jedinstveno tržište, pa je manji potencijal za snažniji rast izvoza”, kaže Alen Kovač.

7. Vlada RH (i komentar HGK)

U komentaru Hrvatske gospodarske komore stoji kako Europska komisija očekuje nešto niži rast od 1.8 posto, dok Vlada očekuje rast od 2 posto. “Projekcije Europske komisije su ohrabrujuće jer u načelu podupiru pozitivnija očekivanja kretanja gospodarskog rasta i fiskalne konsolidacije kakva je prezentirala Vlada RH. Posebno je važno što su u odnosu na prethodne projekcije indikatori za Hrvatsku znatno povoljniji, a to pokazuje da je prepoznat napredak koji je u međuvremenu postao vidljiviji”, stoji u komentaru HGK.

Dodaju kako se Hrvatska po BDP-u po stanovniku spustila na razinu od 59 posto europskog prosjeka, iza čega su samo Bugarska i Rumunjska.

“Stoga, iako se projekcije na prvi pogled čine zadovoljavajućima, one ipak jasno upozoravaju da Hrvatskoj tek predstoji provedba važnih strukturnih reformi, jer su projicirane stope rasta i dalje nedostatne za rješavanje naših razvojnih problema, a posebno su nedostatne za dinamiziranje konvergencijskih procesa koji bi omogućili približavanje zemlje prosjeku razvijenosti EU.

“Naime, trenutni se položaj Hrvatske u okviru prezentiranih projekcija realno ne poboljšava jer su za sve nama slične tranzicijske zemlje (Bugarska, Rumunjska, Mađarska, Češka, Slovačka) prognozirane više stope rasta nego za Hrvatsku”, poručuju iz HGK.