Europska banka za obnovu i razvitak predviđa da će se Hrvatska ekspresno oporaviti od ove krize

Hrvatsko gospodarstvo past će u 2020. godini zbog pandemije koronavirusa sedam posto, no u 2021. bi trebao uslijediti brzi oporavak po stopi od šest posto, procjenjuje Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) u proljetnim prognozama.

Ključni kanal poremećaja u hrvatskom gospodarstvu bit će turizam, konstatira EBRD, podsjećajući da je vlada sredinom ožujka uvela mjere suzbijanja pandemije, koje su uključivale stroga ograničenja putovanja i gospodarske aktivnosti.

„U ožujku je zabilježen pad turističkih dolazaka za 75-80 posto u usporedbi s istim razdobljem prošle godine, a sličan se postotni pad očekuje u drugom kvartalu”, navodi EBRD.

Očekuju i smanjenje robnog izvoza

U trećem kvartalu pad broja turističkih dolazaka trebao bi biti upola manji i iznositi oko 30 posto, budući da je turistima iz glavnih emitivnih tržišta, poput Njemačke, Austrije, Slovenije, Mađarske i Češke, lako do Hrvatske doći kopnenim putem. Kako se prihodi od turizma smanjuju, negativni efekti prelijevanja krize vjerojatno će se umnogostručiti, između ostalog i kroz šok na tržištu rada, procjenjuju u EBRD-u, podsjećajući da je četvrtina radnika u Hrvatskoj zaposlena na određeno vrijeme, većinom u turizmu.

Mjere karantene značajno pogađaju i potražnju, kako za uslugama tako i za trajnim dobrima, dok će prodaja investicijskih dobara možda biti manje pogođena jer će se dio potrošnje usmjeriti na sanaciju šteta od snažnog potresa koji je u ožujku pogodio Zagreb, predviđa EBRD. Očekuju i smanjenje robnog izvoza, s obzirom na posebno veliku izloženosti Hrvatske teško pogođenom talijanskom gospodarstvu.

‘Snažni paket poticajnih mjera’

Hrvatska vlada odgovorila je na krizu snažnim paketima poticajnih mjera, koje trenutno dosežu vrijednost od približno sedam posto BDP-a i trebale bi ograničiti negativne posljedice za gospodarstvo u bliskoj budućnosti ali i pogoršati fiskalne pokazatelje, smatraju u EBRD-u.

Zahvaljujući ublažavanju mjera, gospodarske aktivnosti bi se već ove godine trebale u određenoj mjeri normalizirati premda će i dalje biti niže od potencijala gospodarstva. U 2021., pak, EBRD predviđa “brzi” oporavak hrvatskoj gospodarstva, uz procijenjenu stopu rasta od šest posto.

Puni oporavak šire regije do kraja 2021.

Za širu skupinu srednje Europe i baltičkih zemalja, u koju EBRD svrstava Hrvatsku, u svom izvješću pod naslovom “Od šoka do oporavka” ta banka predviđa pad aktivnosti u ovoj godini od 4,3 posto. U 2021. godini, pak, očekuju povratak na razinu prije koronakrize, uz procijenjenu stopu gospodarskog rasta od 4,5 posto.

Najveći pad aktivnosti u ovoj godini EBRD očekuje u Hrvatskoj, Latviji i Litvi, za sedam posto, dok bi Mađarska i Poljska trebale bilježiti upola blaži pad, za 3,5 posto. Oporavak u 2021. trebao bi se kretati u rasponu od prognoziranog 7-postotnog rasta u Slovačkoj i Estoniji do 4-postotnog u Poljskoj i Mađarskoj.

Poremećaji u lancima stvaranja vrijednosti sada sprečavaju proizvodnju a oporavak će vjerojatno odgoditi slabija vanjska potražnja, predviđaju u EBRD-u. Vlade su u međuvremenu uvele opsežne mjere kako bi sačuvale zaposlenost i poduprle kompanije u hibernaciji, što će rezultirati pogoršanjem javnih financija u svim zemljama u regiji, zamjećuju u EBRD-u.

Ključna druga polovina godine

U cijeloj skupini tranzicijskih gospodarstva u kojima EBRD posluje, aktivnosti bi u 2020. u prosjeku trebale pasti 3,5 posto. Uz srednju Europu i baltičke zemlje, skupina uključuje i srednju Aziju, istočnu Europu i Kavkaz, jugoistok Europske unije, južni i istočni Mediteran, zapadni Balkan, te Rusiju i Tursku. U 2021. tranzicijska bi gospodarstva u cjelini trebala i više nego amortizirati ovogodišnju recesiju, uz procijenjenu stopu rasta od 4,8 posto.

U EBRD-u napominju da se procjene temelje na pretpostavci o postupnom ublažavanju mjera suzbijanja pandemije i normalizaciji života u drugoj polovini godine. Taj scenarij predviđa umjereni utjecaj koronakrize na dugoročni trend gospodarskog rasta ali pandemija bi mogla imati značajne dugoročne ekonomske, političke i društvene posljedice, naglašavaju u EBRD-u.

Ostanak mjera bi produbio recesiju

Upozoravaju i da bi, ostanu li mjere održavanja razmaka na snazi dulje no što se trenutno očekuje, recesija mogla biti znatno dublja, a povratak na prošlogodišnje razine BDP-a po stanovniku potrajati godinama. Odgovor na krizu mogao bi otvoriti i prilike, kroz preispitivanje lanaca nabave radi kako bi bili otporniji i raznovrsniji, sugeriraju u EBRD-u.

Vlade bi mogle poduprijeti i izmjene u lancima nabave tako što će mjere potpore gospodarskom oporavku bazirati na načelu zaštite klime, dodaju. Tako bi većom javnom potrošnjom pored aktualne ekonomske krize obuhvatile i pitanje dugoročne klimatske krize, dodaju.