EK: Hrvatska izlazi iz recesije, ali upozoravamo na rast javnog duga

Europska komisija u četvrtak je povisila procjenu hrvatskog gospodarskog rasta za ovu godinu na 1,1 posto u odnosu na prognoze iz svibnja kada je očekivala rast od 0,3 posto, ali je pozvala na provedbu strukturnih reformi kako bi se zaustavio rast javnog duga.

Europska komisija je u četvrtak objavila jesenske ekonomske prognoze za ovu, sljedeću i 2017. godinu, koje uključuju podatke o kretanju BDP-a, inflaciji, zaposlenosti, proračunskom deficitu i javnom dugu u zemljama članicama, kandidatskim zemljama i glavnim trgovačkim partnerima Europske unije.

Nakon ovogodišnjeg rasta od 1,1 posto, sljedeće godine rast BDP-a bi trebao ubrzati na 1,4, posto, a 2017. godine na 1,7 posto, .

U 2017. rast od 1.7 posto

“Današnje prognoze pokazuju da bi hrvatsko gospodarstvo trebalo ponovno rasti nakon šest godina recesije. Ekonomske prognoze Komisije predviđaju rast od 1,1 posto BDP-a ove godine, s ubrazanjem na 1,7 posto 2017. godine, zahvaljujući većoj vanjskoj potražnji glavnih hrvatskih trgovačkih partnera i većoj domaćoj potražnji. U okruženju usporavanja globalne ekonomije, od iznimne je važnosti pojačati temelje gospodarstva kroz strukturne refome i smanjenje vrlo visokog javnog duga koji bi, bez odlučne akcije, mogao dosegnuti skoro 93 posto BDP-a 2017. godine”, rekao je potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis.

Rast gospodarstva na razini EU-a trebao bi se ove godine malo ubrzati na 1,9 posto s prošlogodišnjeg 1,4 posto. U svim zemljama članicama, Komisija predviđa ove godine rast BDP-a osim u Grčkoj, gdje bi gospodarstvo trebalo pasti za 1,4 posto. Najveći rast trebala bi imati Irska, 6 posto, zatim Malta 4,3 posto te Poljska i Rumunjska po 3,5 posto. Vrlo skroman rast trebale bi imati Finska, 0,3 posto, Austrija 0,6 posto i Italija 0,9 posto.

Zaustavljeno smanjenje domaće potražnje

“Nakon šest godina recesije, hrvatsko gospodarstvo bi trebalo napokon rasti, 2015. godine za 1,1 posto, nakon što je zaustavljeno smanjenje domaće potražnje, a izvoz nastavlja snažno rasti. Procjenjuje se ubzranje rasta na 1,7 posto 2017. godine na temelju boljeg povlačenje europskih fondova”, navodi Komisija.

Dugogodišnja kriza imala je veliki učinak na hrvatsko gospodarstvo – ekonomija je u drugm kvartalu 2015. bila za otprilike 12 posto slabija u odnosu na isti kvartal 2008. godine.

“Dobra turistička sezona trebala bi dati pozitivan doprinos rastu BDP-a u trećem kvartalu, ali neizvjesnost prije izbora vjerojatno će usporiti aktivnosti prema kraju godine, stoga se očekuje da će rast za ovu godinu dosegnuti 1,1 posto”, dodaje Komisija.

Rast izvoza roba i usluga 8.8 posto

Komisija ističe da će nedavna odluka o konverziji hipotekarnih kredita iz švicarskog franka u eure vjerojatno imati mali pozitivni utjecaj na potrošnju, jer su kućanstva i dalje suočena s pritiscima ka smanjenju duga. Gubitci banaka trebali bi rezultirati smanjenjem reinvestirane dobiti, a očekuje se negativan efekt na javne financije.

Usporavanje gospodarskih aktivnosti na rastućim tržištima trebalo bi imati samo ograničen i neizravan učinak na hrvatsko gospodarstvo. Komisija procjenuje malo sporiji rast robnog izvoza, za 4,9 posto 2016. godine i 5,6 posto 2017. godine.

Komisija procjenjuje rast izvoza roba i usluga za 8,8 posto ove godine, s prošlogodišnjiih 6,3 posto. Sljedeće godine ukupni izvoz bi trebao rasti 4,1 posto, a 2017. za 4,5 posto. Uvoz bi trebao rasti ove godine 7,2 posto, sljedeće 4,1 posto i 2017. godine 4,6 posto.

Pad nezaposlenosti

Komisija predviđa blagi pad stope nezaposlenosti, s prošlogodišnjih 17,3 posto na 16,2 posto ove godine, sljedeće godine na 15,6 posto, a 2017. godine na 14,7 posto.

Proračunski deficit trebao bi s prošlogodišnjih 5,6 posto BDP-a ove godine pasti na 4,9 posto, a sljedeće na 4,7 posto te 2017. godine na 4,1 posto. Javni bi dug, pak, prema procjenama EK, do kraja ove godine trebao porasti na 89,2 posto BDP-a, iduće bi godine mogao dosegnuti 91,7 posto, a u 2017. godini 92,9 posto BDP-a.