Nekad je nužno odabrati stranu

Europska komisija malo je popravila očekivanja za hrvatsko gospodarstvo. No to je bilo prije potresa

U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime u prosincu iznosio 86,6 bodova i porastao je za 0,8 bodova u odnosu na studeni

19.09.2020., Zagreb - Ministar financija Zdravko Maric ispred ministarstva financija  u Katancicevoj ulici dao je izjavu o kreditnom rejtingu i padu gospodarstva.
Photo: Igor Kralj/PIXSELL
FOTO: Igor Kralj/PIXSELL

Očekivanja za hrvatsko gospodarstvo blago su poboljšana u prosincu, odražavajući val optimizma u industriji i maloprodaji u vrijeme božićnih kupnji, ali poslovni čelnici signalizirali su manju potrebu za radnicima, pokazuje izvješće EK. U Hrvatskoj je indeks ekonomske klime (ESI) u prosincu iznosio 86,6 bodova i porastao je za 0,8 bodova u odnosu na studeni, objavila je Europska komisija u mjesečnom izvješću.

Istraživanje je provedeno u razdoblju od 1. do 22. prosinca, prije snažnog potresa u Sisačko-moslavačkoj županiji u kojem je stradalo sedmero ljudi i prouzročena je ogromna materijalna šteta.

Najveća poboljšanja u industriji i graditeljstvu

Najviše su u posljednjem prošlogodišnjem mjesecu poboljšana očekivanja poslovnih čelnika u industriji i graditeljstvu, iskazana u rastu indeksa za 4,9 odnosno 4,2 boda. U mjesecu božićne kupnje znatno je poboljšano i raspoloženje u maloprodaji, čiji je indeks porastao za 4,2 boda, prekinuvši tromjesečno razdoblje pada.

Drugi val pandemije koronavirusa i opetovano uvođenje ograničenja njegova širenja nepovoljno su pak utjecali na očekivanja potrošača i poslovnih čelnika u uslužnom sektoru, što se očitovalo u padu odgovarajućih indeksa za 2,8 odnosno 2,1 bod. Opetovano širenje virusa i koronamjere rezultirali su i naglim padom indeksa koji iskazuje predviđanja zapošljavanja, za šest bodova, na 90,9 bodova, najnižu razinu od lipnja, pokazuje izvješće EK.

Pojačani optimizam u EU i eurozoni

U EU indeks ekonomske klime porastao je za 2,8 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost u studenom, na 89,5 bodova. Gotovo isti bodovni rast u odnosu na revidiranu vrijednost iz studenog bilježio je i ESI eurozone, za 2,7 bodova, na 90,4 boda. Najviše je na oba područja u prosincu poboljšano raspoloženje među potrošačima, iskazano u rastu indeksa za 3,4 boda u EU, te za 3,7 bodova u eurozoni.

Rast indeksa zabilježen je i u sektoru industrije, za 2,9 bodova na oba područja, te u sektoru graditeljstva, za 1,2 u EU odnosno za 1,4 boda u eurozoni. Blago su pak pogoršana očekivanja poslovnih čelnika u maloprodaji i uslužnom sektoru, koji se oslanjaju na bliske kontakte s klijentima.

Tako je indeks u maloprodaji i uslužnom sektoru EU-a pao za 0,1 bod. U eurozoni pogoršanje je bilo nešto izrazitije, iskazano u padu indeksa očekivanja u maloprodaji za 0,4 boda, te za 0,3 boda u sektoru usluga. Indeks koji mjeri očekivanja poslovnih čelnika u vezi zapošljavanja (EEI) porastao je u prosincu u EU i eurozoni za 2,1 odnosno 1,4 boda, pokazuje izvješće EK.