Europska komisija misli da će nam u 2019. gospodarstvo nastaviti rasti, ali nešto sporije od očekivanog

Europska komisija u utorak je blago smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s ranije procijenjenih 2,7 posto te ističe da će ove godine bruto domaći proizvod (BDP) konačno premašiti pretkriznu razinu.

“Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo nastaviti rasti umjerenim tempom. Domaća potrošnja ostaje snažna, jer raspoloživi dohodak i dalje podupiru postojani rast zaposlenosti i plaća u okruženju niske inflacije. Budući se stvaraju nova radna mjesta, očekuje se nastavak rasta zaposlenosti. Zbog kontinuiranog rasta poreznih prihoda i suspregnutog rasta rashoda, očekuje se da će proračun države ostati u blagom višku, uz postajano smanjenje udjela duga”, navodi EK.

I u 2020. blago usporavanje

Komisija za 2020. predviđa daljnje blago usporavanje gospodarskog rasta na 2,5 posto. U prethodnim prognozama, objavljenim 7. veljače, Komisija je prognozirala rast od 2,7 posto u ovoj godini, a 2,6 posto sljedeće godine. Nakon lanjskog suficita proračuna opće države od 0,2 posto BDP-a, u EK procjenjuju da bi on ove godine mogao iznositi 0,1 posto, a iduće 0,5 posto BDP-a. Istodobno, udjel javnog duga u BDP-u mogao bi se smanjiti s lanjskih 74,6 na 70,9 posto u ovoj, te na 67,6 posto u 2020. godini.

Gospodarski rast u četvrtom tromjesečju prošle godine bio je razoračavajući, svega 0,1 posto u odnosu na prethodni kvartal, što je rezultiralo manjim od očekivanog godišnjeg rasta, koji je na razini 2018. iznosio 2,6 posto, ističe EK. Do usporavanja u Hrvatskoj u četvrtom tromjesečju prošle godine došlo je zbog smanjenja izvoz roba i ubrzanog rasta uvoza. S druge strane, domaća potrošnja ostala je snažna te su povećane investicije, naročito u javnom sektoru kroz fondove EU-a.

Što će poticati rast?

Po procjenama EK, rast u 2019. i 2020. bit će potaknut osobnom potrošnjom, uz potporu pozitivnih izgleda na tržištu rada. Niska inflacija, snažno rastući turistički prihodi i doznake iz inozemstva također će vjerojatno pomoći realno raspoloživom dohotku. Financijski uvjeti i poslovna očekivanja i dalje su poticajni za privatne investicije, ali glavni poticaj za investicije u kapital očekuje se od javnog sektora uslijed ubrzanja transfera iz fondova EU-a krajem 2018.

Potražnja za hrvatskim izvozom čini se da slabi, sukladno projiciranom ekonomskom usporavanju u EU. Pritom se očekuje da će se rast izvoza roba stabilizirati na 3,2 posto. Također, očekuje se da će rast turizma ostati snažan, ali također po nižim stopama od onih zabilježenih prethodnih godina. Inflacija je usporena smanjenjem u sustavu PDV-a, a unatoč još uvijek visokoj nezaposlenosti, nedostatak radnika u nekim sektorima postaje sve očitiji, ističu u EK.

Nedostatak radne snage usporit će rast zaposlenosti

U najnovijim prognozama EK navodi da unatoč i dalje visokoj nezaposlenosti, nedostatak radne snage u određenim sektorima postaje sve očitiji. Ipak, rast zaposlenosti trebao bi se usporiti s lanjskog od 2,4 posto na 1,6 posto dok se u u 2020. očekuje rast od 1,3 posto. No, prema EK i broj nezaposlenih i stopa nezaposlenosti iduće bi godine trebali dosegnuti povijesno nisku razinu. Pritom procjenjuju da bi stopa nezaposlenosti, s lanjskih 8,5 posto, u ovoj godini mogla pasti na 7,8 posto, a u 2020. na 6,9 posto.

Očekuje se i rast realnih plaća, zbog snažne potražnje za radnom snage, povećanje plaća u javnom sektoru i povećanje minimalne plaće u 2019. Procjenjuje se i da će inflacija ove godine iznositi 1 posto, dok će iduće ubrzati na 1,2 posto. Po prognozama Komisije, rast BDP-a u EU ove bi godine trebao iznositi 1,4 posto. Najveći rast trebala bi imati Malta, 5,5 posto, zatim Poljska 4,2 posto, pa Mađarska 3,8 posto.