Europska komisija službeno potvrdila: javni sektor u Hrvatskoj toliko kasni s plaćanjem da ozbiljno šteti gospodarstvu
Europska administracija posebno apostrofira probleme s plaćanjem u zdravstvu
U travnju prošle godine hrvatska javnost svjedočila je nesvakidašnjoj epizodi. Ministar financija Zdravko Marić kritizirao je stanje u zdravstvenom sustavu i rastuće troškove i dugove, i činio je to neuobičajeno otvoreno i direktno, na sjednici saborskog Odbora za zdravstvo na kojoj je bio i ministar zdravstva Vili Beroš.
Ministru Mariću nije prekipjelo pa da je zbog toga pred svekolikom javnošću nastupio bez rukavica, nego ni on niti Beroš, po svemu sudeći, naprosto nisu znali da se sjednica Odbora prenosi uživo, na saborskom YouTube kanalu. I prije je, naravno, javnost znala za probleme u zdravstvu, ali je tada dobila neočekivano plastičan uvid u to kako ih vide ministri u Vladi.
Naplata traje duže nego u EU
Na problem plaćanja u zdravstvu – ali i ne samo u tom području – ovoga je tjedna prilično otvoreno hrvatsku Vladu upozorila i Europska komisija. U okviru tzv. proljetnog paketa europskog semestra, briselska administracija objavila je detaljno izvješće o Hrvatskoj u kojem se problematizira kašnjenje u plaćanju općenito, dakle, među poduzećima, ali je poseban naglasak stavljen na javni sektor.
“Kašnjenje u plaćanju velik je problem u hrvatskom gospodarstvu”, konstatira Komisija, navodeći kao primjer četvrti kvartal 2020. kada je “na vrijeme izvršeno samo 35 posto plaćanja među poduzećima”. Čak 45 posto malih i srednjih tvrtki smatra da im je to jedan od tri najveća problema u poslovanju, što je više od EU prosjeka.
U prošloj godini, piše Komisija, tvrtkama je u prosjeku trebalo 66 dana za naplatu roba i usluga, dok je europski prosjek bio 54,6 dana. “Takva duga kašnjenja u plaćanju obično se šire u cijelom gospodarstvu: kad poduzeća kasne s plaćanjem, odgađaju plaćanja vlastitim dobavljačima. To utječe na druge lance opskrbe”, navode u dokumentu.
Problematičan javni sektor
Posebno pritom apostrofiraju javni sektor. “Kašnjenja u plaćanju posebno su problematična u javnom sektoru”, izravna je europska administracija koja dalje raščlanjuje taj problem: prosječan rok za plaćanja iz javnog sektora poduzećima bio je 59 dana, u odnosu na 50 dana za plaćanja među poduzećima te 29 dana u transakcijama između potrošača i poduzeća.
“Iz toga slijedi da su stvarna plaćanja u javnom sektoru 29 dana iznad ograničenja od 30 dana iz Direktive o kašnjenju u plaćanju”, analizira se dalje u izvješću.
Javni sektor, dakle, kasni u plaćanju toliko da ustvari krši europske propise koje smo prihvatili kao članica EU-a. O tome da ignoriraju pravila kad su u pitanju rokovi plaćanja Telegram je već pisao, i to posebno u slučaju zdravstvenog sustava. Upravo na zdravstveni sustav stavljen je naglasak i u ovom europskom izvješću.
Uzaludno upucane milijarde
Iako, pišu, postoji plan Vlade da se riješe određeni strukturni nedostatci, “potrebno je pomno pratiti razvoj događaja u zdravstvenom sektoru u kojem je to pitanje posebno problematično, ne samo radi likvidnosti u gospodarstvu nego i radi srednjoročne fiskalne održivosti”. Kašnjenje s plaćanjem u zdravstvu je, dakle, i iz perspektive Bruxellesa problem koji može ugroziti stanje državnih financija.
I iz perspektive Hrvatske, stvari su, dakako, kristalno jasne: država je kroz godine upucala silne proračunske milijarde kako bi riješila gorući problem dugova u zdravstvu, ali bez pravog učinka.
U dvije godine, kako smo pisali, za sanaciju dugova veledrogerijama utrošeno je 5,1 milijardu kuna, da bi iznos duga, nakon te dvije godine, bio manje-više isti. Sustav, očito, ne funkcionira kako bi trebao, a za to je odgovorna prije svega država.
Vidljivo čak iz Bruxellesa
Troškovi bolnica su, pak, sada opet eksplodirali, što je uzrokovano i značajnim povećanjem računa u prvim mjesecima ove godine, pogotovo za energente, pa ni nedavni rebalans proračuna možda neće biti dovoljan.
Doista, ne treba biti u Bruxellesu da bi se vidjelo da zdravstvo grca u problemima. Ovo tek potvrđuje su problemi toliki da se vide i s udaljenosti od tisuću kilometara.