Europska komisija zbog ruske invazije smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a, inflacija skače na 6,1 posto

U Europskoj uniji će zbog rata u Ukrajini usporiti rast BDP-a u ovoj i sljedećoj godini. U proljetnoj gospodarskoj prognozi Europska komisija je smanjila procjene za rast BDP-a EU-a i u eurozoni u 2022. godini na 2,7 posto s 4 posto koliko su očekivali prije početka ruske invazije. Procjenjuju i da će u 2023. BDP rasti za 2,3 posto dok su u zimskoj gospodarskoj prognozi predviđali rast od 2,8 posto (2,7 posto u eurozoni).

Hrvatski BDP će u 2022. rasti za 3,4 posto što je za 1,4 postotna boda manje od očekivanog rasta prije rata, kada su očekivali da će hrvatsko gospodarstvo narasti za 4,8 posto, pokazuje procjena Europske komisije. Uz manji rast BDP-a Bruxelles procjenjuje da će inflacija narasti na 6,1 posto u ovoj godini te pasti na 2,7 posto u sljedećoj. U Hrvatskoj bi inflacija mogla biti na istoj razini kao u ostatku EU-a zbog rasta cijena energije i hrane, a Komisija procjenjuje da će se stopa zaposlenosti povećati za oko 1,5 posto.

Growth forecast for 2022 (%):

🇵🇹 5.8
🇮🇪 5.4
🇲🇹 4.2
🇪🇸 4.0
🇦🇹 3.9
🇸🇮 3.7
🇵🇱 3.7
🇭🇺 3.6
🇬🇷 3.5
🇭🇷 3.4
🇳🇱 3.3
🇫🇷 3.1
🇪🇺 2.7
🇷🇴 2.6
🇩🇰 2.6
🇮🇹 2.4
🇱🇺 2.2
🇸🇪 2.3
🇸🇰 2.3
🇨🇾 2.3
🇧🇬 2.1
🇱🇻 2.0
🇧🇪 2.0
🇨🇿 1.9
🇱🇹 1.7
🇩🇪 1.6
🇫🇮 1.6
🇪🇪 1.0

Spring #ECForecast ↓

— European Commission 🇪🇺 (@EU_Commission) May 16, 2022

“Unatoč nesigurnosti, rast ostaje snažan. Nakon snažnog oporavka 2021., ove se godine očekuje skromniji rast, ali koji je i dalje solidan s obzirom na to da je izravna izloženost hrvatskog gospodarstva učincima ruske agresije na Ukrajinu ograničena”, navodi Komisija.

🍃Spring 2022 #ECForecast: 🇭🇷 Croatia

ℹ️ https://t.co/t0o4HRIY5O pic.twitter.com/skClW2OPWT

— EU Economy & Finance (@ecfin) May 16, 2022

Predviđaju smanjenje proračunskog deficita

Komisija je smanjila procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u odnosu na zimske prognoze objavljene 10. veljače kada je procjenjivala da će BDP ove godine rasti za 4,8 posto. Što se tiče procjene rasta za sljedeću godinu, Komisija je zadržala raniju prognozu o rastu od tri posto. Nakon snažnog oporavka 2021. kada je BDP rastao 10,2 posto, procjenjuje se da će ove godine rasti za 3,4 posto uglavnom zahvaljujući domaćoj potražnji, dok se očekuje da će tržište radne snage ostati dinamično s rastom zaposlenosti od oko 1,5 posto u ovoj godini, navodi Komisija.

Očekuje se da će inflacija ove godine iznositi 6,1 posto koliko se očekuje i u eurozoni, dok bi sljedeće godine trebala pasti na 2,8 posto. Komisija je prije ruske agresije na Ukrajinu predviđala dug i snažan oporavak, ali je rat donio nove izazove u trenutku kada se europsko gospodarstvo oporavilo od posljedica pandemije koronavirusa. Stoga je Komisija smanjila procjene rasta za europska gospodarstva, a povećala procjene za inflaciju, priopćili su.

U izvješću za Hrvatsku, Komisija navodi da bi fiskalni paket koji je vlada donijela i koji uključuje izravne transfere kućanstvima i malim i srednjim poduzećima te smanjenje neizravnih poreza, trebao ublažiti učinak rasta cijena na raspoložive dohotke i korporativne profite. Unatoč fiskalnim poticajima gospodarstvu, očekuje se da će se ključne brojke nastaviti poboljšavati pa se previđa smanjenje proračunskog deficita na 1,8 posto i udjela javnog duga u BDP-u na oko 73 posto do 2023. godine.

Ističu uvođenje eura kao pozitivno

Komisija predviđa da će ove godine privatna potrošnja u Hrvatskoj rasti za 2,4 posto, manje od prethodnih prognoza, zbog rasta cijena i nesigurnosti, što poveća štednju iz opreza. S druge strane, provedba nacionalnog plana za oporavak i otpornost i ubrzanje obnove nakon potresa trebali bi potaknuti rast investicija na 6,5 posto, unatoč rastu cijena materijala, uskih grla u opskrbnim lancima i povećanju sigurnosti.

Državna potrošnja trebala bi nastaviti davati pozitivan doprinos s očekivanom rastom od oko 2,5 posto. Na izvoz roba mogla bi utjecati slabija potražnja u glavnim trgovinskim partnerima, ali bi stopa rasta trebala ostati solidna, na oko 5 posto. Izvoz usluga će rasti zahvaljujući turizmu koji se približava predkriznim razinama. Očekuje se rast uvoza u skladu s rastom potražnje za finalnim proizvodima.

Kao negativne rizike za ove prognoze, Komisija ističe globalnu nesigurnosti i rast cijena robe što može utjecati na domaću i vanjsku potražnju. S druge strane, pozitivni rizici su predviđeno uvođenje eura, što bi moglo pozitivno utjecati na investicije i trgovinu, a investicije i reforme predviđene nacionalnim planom za oporavak i otpornost mogli bi ubrati potencijalni rast gospodarstva. Nezaposlenost, koja je 2021. godine dosegnula 7,6 posto, trebala bi pasti ispod 6,5 posto do kraja 2023. godine.