Europska komisija želi diljem EU progurati jače zakone protiv govora mržnje i mizoginije
Žele se snažnije boriti protiv nasilja nad ženama, LGBTQ+ zajednicom i drugim manjinama. To će biti teško
Europska komisija se želi snažnije boriti protiv nasilja nad ženama, LGBTQ+ zajednicom i drugim manjinama. Planiraju kriminalizirati govor mržnje i nasilje izmjenom pravila koja vrijede na razini cijele EU, doznaje Politico. Te izmjene bi Komisiji omogućile donošenje zakona kojima bi se kažnjavalo zlostavljanje žena, LGBT zajednice i manjina, bilo uživo ili preko interneta.
U prijedlogu plana, kojeg je vidio Politico, EK navodi kako je u Europi u posljednjim desetljećima došlo do znatnog porasta govora mržnje i nasilja iz mržnje. Posebno ističu porast govora mržnje od izbijanja pandemije koronavirusa.
“Mržnja prelazi u mainstream i meta su pojedinci i skupine ljudi koji dijele, ili za koje se misli da dijele, ‘zajedničke karakteristike’ poput rase, etničke pripadnosti, jezika, vjere, nacionalnosti, dobi, spola, seksualne orijentacije, rodnog identiteta, rodnog izražaja, spolnih karakteristika ili bilo kojih drugih osnovnih karakteristika ili kombinacija takvih karakteristika”, stoji u prijedlogu.
Žele promijeniti temeljni dokument EU-a
Europska komisija bi svoj plan trebala predstaviti ovog tjedna, kao dio šire namjere za reviziju europskog pravilnika oko borbe protiv zlostavljanja. Namjeravaju proširiti listu zločina navedenih u jednom od temeljnih pravnih dokumenata EU-a ‘Sporazum o funkcioniranju Europske unije’, u kojem se već spominju zločini povezani s terorizmom, krijumčarenjem droga i ljudi, korupcije te seksualnog iskorištavanja djece i žena, piše Politico.
Izmjene bi Komisiji omogućile da progura nove zakone u države članice kojima bi se borilo protiv nasilja nad ženama, LGBT zajednice, osoba s invaliditetima i starijih sa sličnim alatima, a otvorila bi se i vrata za snažnije zakone protiv rasizma i ksenofobije. Tvrde kako se diljem EU-a donose zakoni koji “šalju suprotne poruke javnosti da takve zločine ne shvaćaju ozbiljno i da se oni događaju bez kažnjavanja”, a dodaju i da neke zemlje članice nisu kriminalizirale govor mržnje i zločine mržnje što dovodi do “rupa i nejednake zaštite žrtava takvih djela diljem EU-a”.
Poseban naglasak Komisija stavlja na borbu protiv nasilja online. Navode da internet olakšava skupinama koje šire mržnju da dosegnu ljude u drugim zemljama sa sličnim političkim ili društvenim situacijama. Tvrde i da online zlostavljanje ima “zastrašujući učinak” na slobodu izražavanja online, jer se manjine boje izraziti svoje stavove. Prema anketi europskih političarki, na koju se poziva Komisija u prijedlogu, 47 posto ih je preko društvenih mreža dobilo prijetnje smrću, silovanjem ili nasiljem.
Teško će ostvariti plan zbog Poljske i Mađarske
Politico piše kako će EK teško uspjeti u svojoj namjeri da ostvari ovaj plan, jer će naići na otpor europskih vlada i zakonodavaca. Da bi taj plan zaživio potrebna je jednoglasna podrška šefova država i vlada zemalja članica, a svoju suglasnost teško da će dati Poljska i Mađarska. Bruxelles već vodi rat oko zakona koje su vlade u Varšavi i Budimpešti donijele i koje mnogi smatraju da ograničavaju prava nekih manjina, pogotovo LGBTQ+ zajednice.
U listopadu europski ministri pravosuđa nisu uspjeli donijeti zajednički zaključak oko europske strategije za prava djece, nakon što su se Poljska i Mađarska usprotivile LGBTQ+ sadržaju. Isto tako su se Bugarska i Češka, uz naravno Poljsku i Mađarsku, usprotivile Istanbulskoj konvenciji tvrdeći da ona “urušava tradicionalne obiteljske vrijednosti”.
Komisija je nešto slično pokušala donijeti 2008. godine i tada su donijeli zakon kojim su htjeli potaknuti zemlje članice da se suoče s najgorim oblicima rasnog nasilja. Međutim, prošlog je tjedna Bruxelles izdao upozorenje Njemačkoj, Mađarskoj i Luksemburgu jer taj zakon ne provode u potpunosti, a zbog istog razloga pod povećalom Komisije su se našli i Belgija, Poljska, Finska i Grčka.