Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Europska plinska mreža: 'Hrvatsku bi teško pogodio embargo na ruski plin.' Filipović: 'To mora da je neka pogreška'

Ministar se ne slaže s procjenama iz Europske unije

7.5.2021., Zagreb - Konferencija za medije na temu projekta izgradnje novog Doma zdravlja, projekta izgradnje Kulturnog centra Spansko i projekta dogradnje OS Ante Kovacica vecim brojem ucionica i novom sportskom dvoranom. Davor Filipovic, kandidat HDZ-HSLS-HSU-a za gradonacelnika Grada Zagreba. rPhoto: Goran Stanzl/PIXSELL
FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

Otkako je počela ruska invazija na Ukrajinu, a Europska unija i zemlje Zapada počele govoriti o embargu na uvoz ruskog plina, postavlja se pitanje koje bi zemlja u EU-a mogle podnijeti tu zabranu. Iz Europske mreže operatera prijenosnog sustava za plin (ENTSOG) objavili su procjenu kako bi to, između ostalog, utjecalo i na Hrvatsku, javlja Jutarnji.

ENTSOG je procijenio da će Hrvatska moći popuniti najviše 30 posto svojeg plinskog skladišta ako Rusija obustavi isporuku prirodnog plina Europskoj uniji. Taj nalaz suprotan je onome što tvrdi Vlada, koja govori da je Hrvatska sigurna ako do toga dođe.

“U slučaju obustave isporuke ruskog plina većina članica EU neće moći ostvariti više od 80 posto planirane popune zaliha plina sa značajnim odstupanjima među njima. Naša je analiza pokazala ograničenost uvoznih kapaciteta u srednjoj i istočnoj Europi te ograničenja u infrastrukturi na sjeverozapadu i istoku Europe. To su faktori koji ograničavaju moguće ublažavanje manjka plina”, stoji u izvješću ENTSOG-a.

Tko bi kako prošao?

Prema ENTSOG-u, najmanje teškoća u tom bi slučaju imale Velika Britanija, Belgija, Francuska, Španjolska i Portugal. Za te države ENTSOG procjenjuje da bi uspjele popuniti svoje zalihe plina do razine između 90 i 100 posto. Njemačka, Nizozemska i Italija mogle bi popuniti svoja skladišta između 30 i 60 posto. Pritom se upozorava kako te tri države raspolažu s 50 posto skladišnih kapaciteta za plin u Europskoj uniji.

Hrvatska je, s Litvom, Poljskom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Austrijom, Slovenijom, Bugarskom i Rumunjskom, prema ENTSOG-u ostala u trećoj skupini članica EU-a, koje će najteže prebroditi eventualni ruski embargo na izvoz plina u EU. Te će članice EU-a, navodi spomenuti izvor, popuniti najviše 35 posto svojih skladišnih kapaciteta prirodnog plina.

Za Latviju, Finsku i Estoniju ENTSOG nije naveo procjenu popune skladišta. Javljaju tek kako će one, ako dođe do embarga, biti suočene s velikim povećanjem potražnje za plinom u ljetnim mjesecima iz zemalja srednje i jugoistočne Europe. Podsjećaju i kako srednja i jugoistočna Europa ljetne potrebe za plinom zadovoljavaju iz Latvije, Finske i Estonije, dok ruski plin kupuju za zalihe uoči sezone grijanja.

Što kaže ministar Filipović?

Ministar gospodarstva Davor Filipović iz Bruxellesa je poručio da su ovo “zasigurno pogrešni podaci, napravljeni prije nego smo u pogon stavili LNG terminal na Krku, nakon čega smo među najspremnijima u EU”, javlja Jutarnji.

“Hrvatska je jedna od država članica EU-a koja bi najmanje osjetila prekid isporuke ruskog plina zahvaljujući LNG terminalu na Krku”, izjavio je danas ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. “Mi smo među najspremnijim zemljama u EU-u u slučaju takve situacije”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike Europske unije.

Najavio je da će država napuniti podzemno skladište plina Okoli kako bi poboljšala sigurnost opskrbe plinom. Filipović nije htio komentirati najave o šestom paketu sankcija EU-a protiv Rusije, koji bi mogao uključivati embargo na uvoz ruske nafte. “Ne bih htio komentirati dok se paket na objavi”, rekao je. Filipović je istaknuo da je Hrvatska već povećala kapacitet LNG terminala na Krku s 2,6 na 2,9 milijardi kubičnih metara plina i da ga je spremna uz pomoć europskih partnera dodatno povećati.

Telegram Klub kolaž Telegram Klub kolaž
Telegram Klub logo

Klub ekskluzivnih ponuda, pogodnosti i popusta,
samo za pretplatnike Telegrama.

Saznajte više