EU ima novi plan, vraćat će ekonomske migrante (a Njemačka će odbiti gotovo sve ljude iz Srbije, Kosova i Albanije)

EU će pripremiti mjere za sustavno vraćanje ekonomskih migranata

Macedonian police officers control a crowd of migrants and refugees as they prepare to enter a camp after crossing the Greek border into Macedonia near Gevgelija on October 8, 2015. Macedonia is a key transit country in the Balkans migration route into the EU, with thousands of asylum seekers and migrants - many of them from Syria, Afghanistan, Iraq and Somalia - entering the country every day.  AFP PHOTO / ROBERT ATANASOVSKI
FOTO: AFP

Velika većina zemalja članica Europske unije suglasila se danas da je potreban zajednički nadzor vanjskih granica, a Europska komisija bi do kraja godine trebala predložiti konkretne mjere za nadzor vanjskih granica, izjavio je luksemburški ministar za vanjske poslove, azil i imigracije Jean Asselborn.

Uz jači nadzor na vanjskim granicama potrebno je što prije uspostaviti centre za prihvat i registraciju migranata, tzv. hot spots u Grčkoj i Italiji. U tim centrima bi se određivalo tko ima pravo na međunarodnu zaštitu, a tko nema pravo na azil i mora biti vraćen natrag u svoju zemlju. Oni koji bježe pred ratom i nasiljem dobili bi azil i potom se raselili po zemljama članicama.

Oštrije mjere za povratak ekonomskih migranata

Vezano uz povratak ekonomskih migranata, EU će pripremiti mjere za njihovo sustavno vraćanje. “EU i zemlje članice trebaju učiniti više u pogledu povratka migranata. Povećan broj povrataka trebao bi služiti kao sredstvo odvraćanja za neregularne migrante”, kaže se u zaključcima.
Sadašnja politika vraćanja migranata smatra se neučinkovitom. Prema podacima Europske komisije, prošle je godine samo 39 posto od onih koji su trebali biti vraćeni doista napustilo teritorij EU.

Najlakši način da se poveća ukupni broj povrataka za Njemačku bi bio da se vraćaju imigranti iz Srbije, Kosova i Albanije. Naime, u prvih šest mjeseci ove godine 40 posto svih zahtjeva za azil u Njemačkoj predali su imigranti iz zemalja zapadnog Balkana. I gotovo svi će biti odbijeni, piše BBC.

“Mi možemo prihvatiti i podržati podršku ljudima kojima to treba, izbjeglicama, samo ako one kojima ne treba međunarodna zaštita budemo brzo vraćali”, rekao je njemački ministar unutarnjih poslova Thomas de Maiziere.

EU je na raskrižju

Što se tiče jačanja nadzora vanjskih granica, luksemburški ministar Asselborn i povjerenik za unutarnje poslove Dimitris Avrampoulos rekli su da zemlje članice trebaju do 16. listopada obavijestiti europsku agenciju za nadzor granica Frontex koliko joj ljudi i opreme mogu staviti na raspolaganje. Frontex je objavio da im treba 700 stručnjaka.

Avramopoulos je rekao da je EU na važnom raskrižju – treba odlučiti hoće li upravljanje vanjskim granicama ostati u nadležnosti zemalja članica ili će se ići prema zajedničkom nadzoru. Najavio je da će Komisija do kraja godine predstaviti konkretne prijedloge za zajednički nadzor. Ključnu ulogu u zajedničkom nadzoru granica imat će Frontex, koji će se trebati kadrovski i tehnički ojačati. Asselborn je rekao da schengenski sustav bez nadzora unutarnjih granica može jedino preživjeti ako se vanjske granice budu učinkovito nadzirale.