Europska unija se, dakle, dogovorila oko one direktive koja bi mogla cenzurirati internet; izvukli smo bitno
Platforme će plaćati postavljanje linkova s kratkim sažetkom, te uvesti filtere za korisničke sadržaje
Najveći lobistički rat u povijesti, onaj oko promjene EU pravila za zaštitu autorskih prava na Internetu ubrzano se bliži kraju. Dogovor koji su ovog tjedna postigli Europski parlament, Europska komisija i Vijeće EU definirao je osnovne konture rješenja najkontroverznijih pitanja oko prava na korištenje autorskih djela.
Ona bi mogla, ovisno s koje strane gledate, značajno osiromašiti ponudu internetskih sadržaja i ograničiti slobodu on-line govora, ili pak očuvati iste, a dio ogromnih tokova novca koje velike kompanije zarađuju na račun autorskih djela preusmjeriti prema – autorima i izdavačima.
Dvije su najkontroverznije odredbe nove zaštite autorskih prava na Internetu godinama izazivale prijepore, a evo kako su riješene.
Članak 11. – porez na linkove
U Članku 11. se obvezuju internetske platforme koje objavljuju linkove na sadržaje (primjerice, Google News) na ugovorno plaćanje izdavačima tih sadržaja. Kako stoji u dogovorenom tekstu prijedloga Europske unije, plaćati se ne bi moralo samo u slučaju da se uz link objave “pojedinačne riječi i vrlo kratki izvadaci” iz teksta.
Kritičari ukazuju kako je ova odredba premaglovita i kako bi se moglo naposljetku dogoditi da sudovi moraju donijeti pravorijek o tome što su to točno “vrlo kratki izvadci”. Uz to, moguće je da primjena ovog članka značajnije osiromaši ponudu sadržaja korisnicima i da u konačnici prilično ozbiljno smanji promet izdavačima koji ne postignu dogovor s internetskim platformama o prenošenju svog sadržaja.
Članak 13. – (bez)opasni filteri
Člankom 13 želi se natjerati da platforme koje objavljuju korisničke sadržaje (primjerice Youtube) budu odgovorne za prethodnu provjeru autorskih prava na sadržaje koji se objavljuju na njihovim servisima. Kazne za objavu sadržaja zaštićenih autorskim pravom ipak neće biti automatske, što se predviđalo u nekim prijašnjim verzijama ovog članka, već će se moći izbjeći ako kompanije dokažu da su dale sve od sebe da izbjegnu prikazivanje sadržaja zaštićenih autorskim pravom.
Iz primjene odredbi članka 13., što je također dio postignutog kompromisa, isključene su firme koje postoje na teritoriju EU manje od tri godine i koje imaju godišnji prihod manji od 10 milijuna eura, te mjesečno manje od pet milijuna jedinstvenih posjetitelja. Kritičari se boje da će ovakva odredba svima, osim vrlo malim i novim firmama, nametnuti uvođenje softverskih filtera koji će automatski provjeravati sadržaj koji korisnici postavljaju na internet. Takvi filteri mogli bi, kako bi zaštitili od tužbi internetsku platformu, biti vrlo strogi i neselektivno zabranjivati objavu raznih sadržaja što bi moglo smanjiti slobodu govora na internetu.
Internetska satira i memeovi, kako naglašavaju iz Bruxellesa, ni na koji način neće biti obuhvaćeni ovim propisima.
Što slijedi?
Dogovor još moraju potvrditi Vijeće (koje čine predstavnici zemalja članica) i Europski parlament. Očekuje se da će države članice prihvatiti kompromisni prijedlog, možda već sljedećeg tjedna, dok bi eurozastupnici trebali glasovati na jednoj od plenarnih sjednica tijekom ožujka ili travnja. Kada dogovor bude formalno potvrđen, direktiva će biti objavljena u službenom listu EU-a, a zemlje članice imat će dvije godine da nove propise prenesu u nacionalno zakonodavstvo.
Jedna od najistaknutijih protivnica novih pravila, njemačka eurozastupnica Julia Reda iz Piratske stranke, smatra da je upravo glasovanje EU parlamenta najbolja šansa da se pokuša zaustaviti donošenje direktive ili da se barem pokušaju izmijeniti sporni članci. Pozvala je stoga građane da, prije glasovanja, kontaktiraju svoje zastupnike.