Europski čelnici pozorno prate napetu situaciju u Rusiji: 'Aktiviran je centar za odgovor na krize'

Predstavnici grupe sedam vodećih industrijaliziranih demokracija svijeta (G7) raspravljaju o stanju u Rusiji, potvrdili su u subotu glavni izaslanik Europske unije i njemačko ministarstvo vanjskih poslova.

“Razgovarao sam s ministrima vanjskih poslova članica G7. Razmijenili smo stajališta i mišljenja o stanju u Rusiji. Koordiniram stajališta u sklopu EU-a uoči održavanja Vijeća za vanjske poslove u ponedjeljak i aktivirao sam centar za odgovor na krize”, tvitao je glavni diplomat Europske unije Josep Borrell.

“Naša potpora Ukrajini nastavlja se na jednak način”, tvitao je. Grupu G7 vodećih demokracija čine Njemačka, Francuska, Italija, Japan, Kanada, Sjedinjene Države i Britanija.

Izvaredno stanje u Rusiji

Borrellova je izjava uslijedila nakon eskalacije borbe za moć između ruskih snaga obrane i vođe grupe plaćenika koji djeluju pod nazivom Wagner, Jevgenija Prigožina.

Dosad ključni saveznik Kremlja u ratu Moskve protiv Ukrajine, Prigožin je objavio da su njegovi vojnici preuzeli kontrolu nad ključnim vojnim mjestima u južnoj Rusiji, u sklopu pobune protiv ruskoga vojnog vodstva.

Moskva je na to odgovorila proglašenjem izvanrednog stanja, a Putin je javno kritizirao Prigožina i nazvao ga “izdajnikom”. U kontekstu ratnih zbivanja u Ukrajini, zapadni čelnici pozorno prate razvoj događaja u Rusiji.

Svjetski čelnici pozorno prate situaciju

“Ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock upravo se konzultirala s ministrima vanjskih poslova G7 o stanju u Rusiji”, rekao je u subotu glasnogovornik njemačkog ministarstva vanjskih poslova. Njemačka vlada pozorno prati razvoj događaja u Rusiji, rekao je glasnogovornik, dodavši da se vladin krizni tim upravo sastaje u zgradi ministarstva na čelu s državnim tajnikom Andreasom Michaelisom. Ministarstvo je još jutros prilagodilo sigurnosne i savjete o putovanju za njemačke građane u Rusiji. Savjetovano im je da izbjegavaju sukobima zahvaćena područja, posebno grad Rostov i njegovu okolicu.

Njemačkog kancelara Olafa Scholza “neprekidno informiraju” o razvoju događaja u Rusiji, rekao je glasnogovornik vlade. Njemački ministar obrane Boris Pistorius je na upit o mogućim posljedicama oružane pobune plaćeničke grupe Wagner i na pitanje o tomu što bi to moglo značiti za rat Kremlja protiv Ukrajine odgovorio da se situacija još razvija.

“Teško je to procijeniti, osobito zato što ne znamo u kolikoj će mjeri Rusija postati nestabilna i tko će na kraju imati glavnu riječ, a tko će s kime udružiti snage”, rekao je na marginama stranačke konferencije socijaldemokrata Donje Saske.

Reakcija Italije, Latvije, Češke i Poljske

Talijanska premijerka Giorgia Meloni ranije je rekla kako je sukob između ruske vojske i plaćeničke skupine Wagner pokazao da “agresija na Ukrajinu rezultira i nestabilnošću unutar Ruske Federacije”. I ona pozorno prati događaje od početka oružane pobune grupe Wagner, stoji u priopćenju iz njezine službene rimske rezidencije objavljenom u subotu.

Ministarstvo vanjskih poslova poziva na oprez talijanske građane u Rusiji. Zbivanja u Rusiji pomno prate i Poljska i Češka, koje snažno podupiru Ukrajinu, no predstavnici dviju zemalja bili su oprezni u izjavama. Poljski predsjednik Andrzej Duda je kazao da se konzultirao s premijerom Mateuszom Morawieckim, ministrom obrane i sa saveznicima. “Događaji koji se odvijaju na našim istočnim granicama neprestano se prate”, tvitao je Duda.

Češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavsky upozorio je češke državljane da ne putuju u Rusiju. Upozorenje o putovanju otprije je na snazi s obzirom na to da bi se sigurnosno stanje u Rusiji moglo pogoršati, prenijela je novinska agencija CTK. Latvija je pojačala sigurnost na granici s Rusijom i neće dopustiti Rusima ulazak usred trenutne situacije, rekao je latvijski ministar vanjskih poslova Edgards Rinkevics u subotu u tvitu. Dodao je kako “u ovom trenutku nema izravne prijetnje Latviji”.