Politika & Kriminal

Europski gradovi bore se s divljanjem cijena najma stanova. I to je postala tema na kojoj se dobivaju izbori

Rezultati referenduma o nacionalizaciji stanova bit će predmet pregovora o formiranju nove vlasti u Berlinu

View of Paris from the Arc de Triomphe. Paris.
FOTO: Profimedia

Graz je ove nedjelje priuštio europskoj javnosti mini političku senzaciju: na lokalnim izborima u drugom po veličini austrijskom gradu pobijedila je kandidatkinja Komunističke stranke Elke Kahr. Nakon izbornog neuspjeha, dosadašnji gradonačelnik Siegfried Nagl, koji je grad vodio 18 godina, dao je ostavku.

Iako je Komunistička stranka i ranije u Grazu ostvarivala dobre rezultate i bila zastupljena u gradskom vijeću, pobjeda njihove kandidatkinje bila je prilično neočekivana. Komunisti nisu ni u kakvom iznenađujućem prodoru u Austriji. Na nacionalnoj razini su marginalni – na zadnjim parlamentarnim izborima prije dvije godine osvojili su manje od jedan posto glasova. Kako je onda Elka Kahr uspjela?

Referendum u Berlinu

To je od nedjelje predmet rasprava i medijskih analiza. Razlozi su, svakako, kompleksni, ali jedan od elemenata koji se sada spominju, a za koje se smatra da su pridonijeli ovakvom raspletu, jest dugogodišnja usmjerenost stranke na jedno od ključnih pitanja života u gradu – na politiku najma i stanovanja.

Naizgled komunalno pitanje – mogu li si ljudi u gradu priuštiti stan i kakav stan – u mnogim europskim gradovima preraslo je zadnjih godina u top političku temu. U nedjelju se to potvrdilo i 900 kilometara sjevernije od Graza, u Berlinu.

U sjeni neizvjesnih parlamentarnih izbora, u glavnom gradu Njemačke održan je referendum čija je tema, a onda i rezultati, već izazvala žustre polemike. Berlinčani su podržali inicijativu da gradska vlast od privatnih nekretninskih tvrtki koje imaju više od tri tisuće stanova, uz financijsku naknadu, preuzme stanove kako bi se na taj način zaustavio rast cijena najma.

Frustrirani skupim najmom

Referendum nije obvezujući, ali je već postalo sasvim jasno da će se nova gradska vlast – također izabrana na nedjeljnim lokalnim izborima – morati itekako ozbiljno pozabaviti ovim problemom.

Oko 85 posto stanovnika Berlina živi u unajmljenim stanovima, a cijene najma su zadnjih godina značajno rasle. Referendumska podrška od 56,4 posto pokazuje razinu nezadovoljstva i frustracije zbog skupog najma i nedostatka priuštivih stanova. Naizgled komunalni problem postao je upravo top politička tema.

Kontroverzne mjere

Problemom povoljnog i kvalitetnog stanovanja – u svim mogućim varijacijama, koje ovise o karakteristikama pojedinog grada – već se godinama bave vlasti u više europskih gradova. Gradske vlasti pritom pribjegavaju različitim mjerama – od ograničenja stanarina, izgradnje javnih stanova za najam, do ograničenja kratkoročnog, turističkog najma koji također diže cijene i smanjuje ponudu povoljnih stanova za dugoročno unajmljivanje.

Radi se, dakako, uvijek o polemičnoj temi. S jedne strane, gradske vlasti pokušavaju riješiti problem koji muči i frustrira velik broj građana – birača – a s druge strane, postoje pravne kontroverze oko ovakve regulacije tržišta, kao i pitanje stvarnih efekata takvih mjera.

Pokušaji limitiranja stanarina

Barcelona je krenula među prvima, s gradonačelnicom Adom Colau, koja je nastojala ograničiti cijene najma i strože regulirati turistički najam preko digitalnih platformi. U lipnju 2019. Barcelona je bila među deset gradova potpisnika pisma upućenog EU u kojem traže pomoć u rješavanju problema kratkoročnog najma.

„Europski gradovi smatraju da se domovi trebaju prije svega koristiti za stanovanje. Mnogi gradovi pate od ozbiljnog nedostatka stanova. Tamo gdje se domovi mogu unosnije koristiti za iznajmljivanje turistima, oni nestaju s tradicionalnog tržišta stanova, cijene se dodatno povećavaju, a stanovanje građana koji žive i rade u našim gradovima je otežano“, napisali su u tom apelu kojem se priključio i Amsterdam, Berlin, Pariz, Beč i tako dalje.

Pariz je, pak, u dva navrata limitirao visinu stanarina. Pri pokušaj je srušen na sudu, pa su sredinom 2019. gradske vlasti ponovno uvele kontrolu, određujući referentnu najamninu za pojedina gradska područja. I u Berlinu je gradska uprava bila zamrznula stanarine, uz izuzetak socijalnih stanova i onih izgrađenih nakon 2014. godine. No, tu je mjeru u proljeće ove godine srušio njemački ustavni sud.

Što će napraviti Berlin?

I u Hrvatskoj se povremeno zadnjih godina raspravljalo o priuštivom stanovanju: prije dvije godine je, primjerice, zastupnik Bojan Glavašević pozvao državu da regulira tržište najma stanova, a problematikom se u svom programu bavila i platforma Možemo u kampanji za lokalne izbore ove godine. Ipak, još uvijek se ne radi o temi na kojoj bi se dobivali izbori ili slagale koalicije.

Kao, na primjer, ovih dana u Berlinu. Nova gradonačelnica Berlina SPD-ova Franziska Giffey nije, očito, oduševljena rezultatima nedjeljnog referenduma, ali što se može: kaže da će ih poštivati, no treba ispitati bi li takav zakon uopće bio ustavan. Nova vlast, izabrana u nedjelju, tek se treba formirati, a već se najavljuje da će i ovaj referendum biti dio koalicijskih pregovora. Naizgled komunalno pitanje postalo je top politička tema.

 

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu