Europski parlament oštro je protiv fonda za oporavak; znači li to da ćemo ostati bez 22 milijarde eura? Ne baš
I ranije su eurozastupnici zauzimali vrlo čvrste pozicije, pa bi se na kraju ipak povukli
Europski parlament je ljut i želi da se to zna. Nezadovoljni ovotjednim dogovorom europskih lidera o proračunu i fondu za oporavak, eurozastupnici prijete da su spremni uskratiti pristanak na dugoročni proračun Europske unije.
Nakon maratonskih pregovora, čelnici 27 zemalja članica ovoga su se tjedna usuglasili oko financijskog paketa teškog preko 1,8 bilijuna eura. No, da bi se zadovoljili svi interesi i apetiti, dio programa, od klimatskih do zdravstvenih, pretrpio je ozbiljne rezove. I oko povezivanja vladavine prava s isplatom EU novca postignut je kompromis, podložan vrlo širokom tumačenju. Sve to izazvalo je buru nezadovoljstva u zastupničkim klupama.
Jesu li milijarde upitne?
Zato su u četvrtak donijeli rezoluciju, neobvezujućeg karaktera, u kojoj kažu da Europski parlament “ne može prihvatiti politički dogovor o Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje 2021.-2027. u obliku u kojem je dogovoren”. Ističu da je parlament “spreman odmah ući u konstruktivne pregovore s Vijećem” kako bi ga poboljšali.
Za rezoluciju je glasovalo 465 zastupnika, protiv ih je bilo 150, a 67 suzdržanih. Jesu li, dakle, u opasnosti 22 milijarde eura koje bi Hrvatskoj, kako uvjerava premijer Andrej Plenković, trebale biti na raspolaganju?
Primjer šefice Komisije
Nije ovo prvi puta da EU parlament pokazuje mišiće. I u ranijim su prilikama s puno žara branili svoje pozicije, pa su od njih na kraju ipak odstupili. Jedan od pamtljivijih primjera u novije vrijeme dogodio se oko izbora nove čelne osobe Europske komisije. “Europski parlament spreman je odbiti bilo kojeg kandidata u postupku imenovanja za predsjednika Komisije koji nije bio imenovan kao vodeći kandidat uoči europskih izbora”, bili su rezolutni u veljači 2018. godine.
Godinu i pol kasnije, čelnici država članica potpuno su izigrali sustav vodećih kandidata, tzv. Spitzenkandidata, i iza zatvorenih vrata dogovorili da će na čelo Komisije zasjesti Ursula von der Leyen. EU parlament potvrdio je dogovor europskih lidera. Ursula von der Leyen nije bila Spitzenkandidat.
U slučaju ovotjednog dogovora europskih lidera ulog je možda još i veći, nego što je bio prilikom izglasavanja nove šefice Komisije. Radi se o stotinama milijardi eura koje se trebaju sliti u države članice kako bi se pogurao izlazak iz gospodarske, društvene i zdravstvene krize, izazvane epidemijom koronavirusa.
Zauzimanje pozicija
Što se tiče, pak, sedmogodišnjeg proračuna, parlament može prihvatiti ili odbiti dogovor postignut na razini Europskog vijeća, a u kasnijoj fazi, kada se taj dogovor mora pretočiti u zakone, parlament ima opipljive ovlasti, kao suzakonodavac. Tada odlučuje ravnopravno s Vijećem, a eurozastupnici očito žele da se njihov glas dobro čuje kada se bude pregovaralo o tim zakonskim tekstovima.
Mada se ništa, dakako, unaprijed ne može sasvim isključiti, neobvezujuću rezoluciju Europskog parlamenta treba stoga ipak shvatiti više kao zauzimanje pregovaračkih pozicija, nego kao stvarnu prijetnju da će doista blokirati ključne dogovore i to u okolnostima jedne od najtežih kriza posljednjih desetljeća.