Europski šefovi danas se sastaju Rumunjskoj; mislili su pričati o novoj eri EU-a, ali čini se da su opet zapeli na Brexitu
Sastanak je trebao označiti novu eru EU-a sa 27 članica, ali se Brexit u međuvremenu (još) nije dogodio
Trebao je to biti summit kojim će se označiti početak nove ere Europske unije s 27 zemalja članica. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prvi je iznio ideju o posebnom summitu u rumunjskom gradu Sibiuu, na kojem bi se EU okrenula budućnosti, nakon što ju je, prvi put u povijesti, napustila jedna zemlja članica. Junckerov prijedlog bio je da se sastanak održi 30. ožujka 2019. godine, dan nakon britanskog izlaska iz EU-a. Tada se još naivno mislilo da je dan Brexita uklesan u kamen.
Datum summita kasnije je pomaknut na 9. svibnja, Dan Europe. Trebalo je to biti više nego dovoljno vremena da se EU počne privikavati na život s jednom članicom manje i da čelnici 27 država planiraju budućnost Unije oslobođeni pritiska Brexita, koji im je u zadnje tri godine stalno visio za vratom. Stvari se, međutim, zakomplicirale.
Brexit kvari raspoloženje
Lideri 27 država EU-a danas stižu na summit koji se održava u bitno drugačijim okolnostima, nego što se to moglo slutiti u jesen 2017. kada je Juncker predložio ovo neformalno okupljanje šefova država i vlada u rumunjskoj Transilvaniji. Velika Britanija još nije izašla iz EU-a, a EU za dva tjedna čekaju izbori za koje mnogi smatraju da će odrediti smjer europske integracije u godinama koje dolaze.
Brexit ovoga puta, barem formalno, neće biti na meniju premijera i predsjednika. Britansko napuštanje EU-a, odgođeno do 31. listopada, ne spominje se, primjerice, u pozivnici koju je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk poslao čelnicima 27 država niti u popratnim dokumentima pripremljenima za summit. Britanska premijerka Theresa May, izvijestili su tamošnji mediji, na sastanak niti ne dolazi.
Teme koje je najavio Tusk su sljedeće: položaj Europe u svijetu, unutarnji izazovi s kojima se EU suočava i strateški planovi za Uniju u idućim godinama. Premijeri i predsjednici trebali bi, dakle, raspravljati o budućnosti Unije i njezinim planovima za nadolazeće godine, a da pritom ne znaju kad će, hoće li i pod kojima uvjetima Velika Britanija napustiti EU. Brexit će, zasigurno, ako ga nitko i ne bude izrijekom spomenuo, kvariti raspoloženje na radnom ručku u palači Brukenthal i za stolom u gradskoj vijećnici.
Tko će biti glavni u Bruxellesu?
S Brexitom se stvar toliko zapetljala da će Britanci – sad je gotovo sasvim sigurno – za dva tjedna birati svoje zastupnike u Europskom parlamentu. Britanski ministar David Lidington, koji je de facto zamjenik britanske premijerke, to je ovoga tjedna i potvrdio, izjavivši da nije ostalo dovoljno vremena da parlament dotad ratificira sporazum o Brexitu.
Europski izbori održavaju se u cijeloj EU od 23. do 26. svibnja. Na njima bi, prema prognozama, populističke, euroskeptične, desne političke stranke mogle ostvariti vrlo značajan rezultat. Kakav će biti odnos snaga u sljedećem sazivu EU parlamenta? Hoće li pučani i socijalisti doista ostati bez većine? Kako će se slagati nova savezništva? Kako će to utjecati na ostale EU institucije, prije svega na Europsku komisiju i na izbor njezinog budućeg šefa?
Tko će, dakle, sljedećih pet godina voditi glavnu riječ u Bruxellesu i Strasbourgu? Lideri 27 zemalja članica na ova pitanja još nemaju odgovor pa će biti ipak malo teško (is)planirati budućnost Unije.
Prigodna deklaracija i lijepe želje
Prema najavama europskih medija, u Sibiu bi se mogla otvoriti i prva, barem načelna rasprava o popunjavanju glavnih pozicija u EU institucijama. Premijeri i predsjednici još uvijek se, međutim, neće baviti pitanjem tko, nego kako.
Europske političke grupacije – pučani, socijalisti, zeleni… – nominirale su tzv. Spitzenkandidate, ljude koji pretendiraju na mjesto šefa/ice Europske komisije, ako njihova grupacija bude najjača u EU parlamentu. No, ne gledaju svi šefovi država blagonaklono na taj način izbora šefa Komisije. Zato se, prije nego što se odluči tko će biti Junckerov nasljednik, treba usuglasiti kako će se on ili ona birati. Rasprava o konkretnim imenima očekuje se nakon izbora.
Od summita u Sibiu, na kojem sudjeluje i hrvatski premijer Andrej Plenković, ne treba zato očekivati previše. Bit će to tek još jedna prilika da europski državnici prigodnom deklaracijom potvrde jedinstvo, predanost zajedničkim vrijednostima i povjerenje u budućnost EU-a. A kakva će ona biti – taj odgovor nećemo dobiti danas u Rumunjskoj.