Europski sud za ljudska prava donio važnu presudu koja dokazuje: policija i državno odvjetništvo ne štite gejeve od zločina iz mržnje

Muškarac iz Hrvatske tužio je državu na sudu u Strasbourgu. Odluka u njegovom slučaju ujedno je ozbiljna kritika hrvatskim tijelima

Europski sud za ljudska prava objavio je danas presudu koja je ujedno ozbiljna kritika hrvatskoj policiji i državnom odvjetništvu. Europskom sudu obratio se muškarac iz Hrvatske koji je bio žrtva verbalnih napada i prijetnji zbog svog spolnog opredjeljenja, a jednom je prilikom i fizički napadnut.

Sada je u Strasbourgu dokazao kako hrvatski sustav nije na odgovarajući način reagirao na homofobno nasilje kojem je bio izložen.

Kada je spomenuti muškarac fizički napadnut 2014. godine, policija je odmah utvrdila kako je doista bio izložen prijetnjama te je zadobio tjelesne ozljede nakon što ga je napala grupa homofoba. Međutim, iako je policija nadležnom državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu zbog prijetnji, osumnjičeni za to nikada nisu procesuirani.

Apsolutno preblaga kazna

Prekršajni sud proglasio je jednog od napadača krivim za remećenje javnog reda i mira no nije procesuiran za počinjenje zločina iz mržnje. Nadalje, spomenuti počinitelj kažnjen je tek radom za opće dobro koji je izvršio tek dvije godine nakon osude.

Iako je osuđeni tada bio maloljetan, Europski sud takvu je kaznu ocijenio “očito nerazmjernom težini zlostavljanja koje je pretrpio napadnuti muškarac”. Pritom, iako je muškarac koji se obratio Europskom sudu u dvije godine napadnut više puta, izrečena blaga kazna samo jednom napadaču “jedini je konkretan rezultat napora domaćih tijela da identificiraju počinitelje”, stoji u priopćenju Ureda zastupnika RH pred Europskim sudom za ljudska prava.

‘Stvara se dojam nekažnjivosti’

Sud je ujedno primijetio brojne nedostatke tijekom policijskih istraga, uključujući propust uzimanja otisaka prstiju, razgovora sa susjedima i pribavljanja osobnih podataka svjedoka koji je želio ostati anoniman.

“Uzimajući u obzir sve navedeno, Europski sud je naveo da način na koji je policija odgovorila na brojne prijave podnositelja stvara dojam nekažnjivosti za djela uznemiravanja i nasilnog zločina iz mržnje kojima je podnositelj bio izložen, umjesto da predstavlja postupovne mehanizme koji pokazuju da se takva djela nikako ne mogu tolerirati.

Stoga je utvrdio povredu prava podnositelja na zabranu diskriminacije (članak 14. Konvencije) u vezi s postupovnim aspektom zabrane mučenja (članak 3. Konvencije), te mu je dosudio 10.000 EUR na ime nematerijalne štete i 3.000 EUR na ime naknada i troškova”, priopćeno je danas.