Europski sud za ljudska prava počeo se baviti tužbama protiv država zbog mjera protiv korone. Doznali smo detalje

Građani iz Švicarske, Rumunjske, Italije pokrenuli su postupke protiv svojih država

ZADNJA IZMJENA: stu 22, 2020
Foto: Roses Nicolas/ABACA

Nakon što je Ustavni sud RH ocijenio da je s protuepidemijskim mjerama koje se provode u Hrvatskoj sve OK i da njihovim donošenjem Nacionalni stožer Civilne zaštite nije narušio ničija prava, bit će zanimljivo vidjeti što će o mjerama u sklopu borbe protiv koronavirusa reći Europski sud za ljudska prava.

Na tom sudu, od početka pandemije u ožujku ove godine, tužbama su pokrenuta četiri procesa koja se tiču zaraze koronavirusom. U tim tužbama ljudi koji su ih podnijeli tvrde kako su im države povrijedile prava što ih garantira Europska konvencija za zaštitu ljudskim prava. Konkretno, riječ je o pravu na mirno okupljanje, pravu na prakticiranje vjere i pravu na obiteljski život.

Telegram je proučio do sada dostupne detalje o ovim procesima. Odluke Europskog suda za ljudska prava važne su jer bi se trebale primjenjivati u svim zemljama potpisnicama Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

1. Sindikalci tužili zbog zabrane okupljanja

Protiv Švicarske je pokrenut postupak jer je svojim mjerama borbe protiv korone zabranila javna okupljanja. Zbog toga sindikalna organizacija iz Ženeve nije mogla prirediti okupljanje u povodu 1. svibnja Međunarodnog praznika rada. Tvrde kako su za kršenje zabrane okupljanja utemeljene na švicarskom zakonu o zaraznim bolestima (nešto poput našeg Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti op.a.) bile predviđene i zatvorske kazne do tri godine.

U tužbi podnijetoj Europskom sudu za ljudska prava, predstavnici sindikata tvrde kako im je tom zabranom država Švicarska povrijedila pravo na mirno okupljanje i udruživanje što ga jamči Članak 11. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Sada će predstavnici države morati odgovoriti je li doista bilo potrebno ograničiti okupljanja, odnosno je li cilj te mjere bio legitiman.

“Bi li se manje strogim mjerama postigao isti rezultat?”, još je jedno od pitanja na koje sud očekuje odgovore švicarskih vlasti prije nego što donese konačnu odluku.

2. Rumunj nije mogao iz zatvora na misu

Jedan Rumunj tužio je svoju državu jer mu zbog korone nije omogućila da prisustvuje vjerskoj službi. Bilo je to u srpnju ove godine. Čovjek se u to vrijeme nalazio u poznatom rumunjskom zatvoru Jilava, a mjere protiv širenja korona virusa bile su na snazi.

Tražio je da ga puste na misu u crkvu u Bukureštu, ali mu je zahtjev odbijen. U obrazloženju je stajalo kako zbog epidemije Covid-19 okrivljenici zatvor mogu napuštati samo u najnužnijim slučajevima. Sva duhovna pomoć zatvorenicima bila je prekinuta.

Pozvavši se na Članak 9. Konvencije, rumunjski zatvorenik tužio je državu zbog povrijeđenog prava na slobodu vjeroispovijesti.

Europski sud za ljudska prava pokrenuo je postupak i od Rumunjske očekuje obrazloženje je li do ove povrede zajamčenog prava doista došlo.

“Ako je do toga doista došlo, država mora objasniti je li miješanje u pravo na vjeroispovijest bilo potrebno, te je li bilo proporcionalno u odnosu na cilj koji je trebalo postići”, nastavak je pitanja Europskog suda za ljudska prava državi Rumunjskoj.

Drugim riječima, predstavnici Rumunjske morat će odgovoriti je li u borbi protiv Covida-10 bilo potrebno onemogućavati zatvorenicima odlazak na misu. Uz to država će morati objasniti je li ovaj zatvorenik imao mogućnost na neki drugi način prakticirati vjeru u zatvoru Jilava.

3. Talijan zbog korone mjesecima nije vidio kćer

I tata iz Italije uspio je pokrenuti postupak na Europskom sudu za ljudska prava zbog mjera uvedenih u borbi protiv koronavirusa.

Njega je u ožujku ove godine ostavila supruga, odselila je iz njihovog doma zajedno s kćeri. Iako je 2. travnja podnio tužbu tražeći razvod i skrbništvo, prvo sudsko ročište u jeku epidemije nije održano. Sud je početak procesa zakazao tek za 29. listopad.

Doduše propisanim mjerama bilo je predviđeno da se određeni sudski postupci mogu proglasiti žurnima, što bi značilo da se i unatoč epidemiji održavaju, no sud u Arezzu to je potpuno ignorirao.

Tata tvrdi da mu je na taj način, ne postupajući žurno u procesu koji se tiče dodjele skrbništva, sud uskratio pravo na obiteljski život. Nije se, upozorava tata, radilo u najboljem interesu djeteta.

O njegovim tvrdnjama sada se čeka očitovanje predstavnika talijanskih vlasti. One će morati objasniti zašto sud u Arezzu nije poštivao zakonsku odredbu prema kojoj se u obiteljskim procesima, poput razvoda i dodjele djece prvo ročište mora sazvati unutar 90 dana. Osim toga, morat će Europskom sudu za ljudska prava, objasniti je li ovaj tata u okviru zakonskih rješenja imao ikakvu drugu mogućnost da zaštiti svoj obiteljski život i pravo na viđanje djeteta.

Ana Raić Knežević
Telegram autor
2144 članka Više o autoru
Više s weba
Ostanite uz telegramov program