Eurostat predviđa da će Hrvatska 2100. godine imati 72,3 posto starog stanovništva, i bit ćemo najgori u cijeloj Europskoj uniji
Hrvatska će 2100. imati 2,3 milijuna stanovnika i golem postotak staraca
Demografska situacija u Hrvatskoj je loša, a projekcije koje je prije tjedan dana objavio Eurostat, statistički ured Europskog parlamenta, pokazuju da će s vremenom postajati sve gora. Hrvatska danas ima oko 4,1 milijuna stanovnika, no taj će broj ubrzano padati, predviđa se u populacijskim projekcijama Eurostata. Ispod četiri milijuna tonemo 2025. godine, do 2044. ćemo doseći 3,5 milijuna, a ako se nešto u međuvremenu značajno ne promijeni, Hrvatska će 2100. godine imati 2,3 milijuna stanovnika.
Europska Unija prema podatcima Eurostata trenutno ima 513,4 milijuna stanovnika. Taj broj polako raste, i povećavat će se još neko vrijeme, pa će EU 2042. godine doseći 525 milijuna stanovnika, i to ukoliko do tada ne bude novih proširenja. Prijelomna točka za demografiju Unije bit će 2046. godina, kada će broj stanovnika početi padati. Manje od 500 milijuna stanovnika EU će prvi put imati 2088. godine, a projekcije Eurostata pokrivaju razdoblje do 2100. godine, kada će čitava EU imati 492,9 milijuna stanovnika, 20 milijuna manje nego što ima danas.
Pada udio radno aktivnih
Hrvatsku bi posebno trebale zabrinuti projekcije o kretnju broja radno aktivnog stanovništva. Ta se kategorija u Eurostatovom istraživanju prikazuje kroz omjer starije, ekonomski neaktivne populacije i radno aktivne populacije, pri čemu u drugu skupina spadaju građani u dobi od 15 do 64 godine. Takvi podatci nazivaju se omjer ovisnosti starije populacije, i za Hrvatsku su porazni već danas, a s vremenom će postajati sve lošiji. Podatci iz 2018. godine pokazuju da je Hrvatska imala visok omjer starijeg i radno aktivnog stanovništva, čak 30,7 posto, što znači da na 100 radno aktivnih stanovnika imamo njih 30,7 koji su prošli radno aktivnu dob.
Prema tim pokazateljima, Hrvatska već sada stoji slabije od prosjeka EU, koja ima omjer ovisnosti starije populacije od 30,5 posto, te smo relativno blizu trenutno najlošije pozicioniranoj državi u toj kategoriji, Italiji, u kojoj je omjer ovisnosti starije populacije 35,2 posto. Još poraznije po Hrvatsku djeluju projekcije za 2100. godinu, kada bi smo trebali doseći omjer ovisnosti starije populacije od 72,3 posto, najviše u Europskoj uniji. Na dnu Europe u toj kategoriji će nam se pridružiti Portugal sa 70,4 posto, a zanimljivo je da u EU uopće neće biti država s omjerom ovisnosti starije populacije manjim od 50 posto, što zapravo znači da neće biti države u kojoj će uz jednu stariju osobu živjeti barem dvije radno aktivne.
Sve u svemu, do 2100. godine će udio stanovnika starijih od 64 godine u EU narasti s 20 posto na 31 posto. Takve promjene sa sobom nose smanjenje postotka radno aktivnog stanovništva s 65 na 55 posto, te pad udjela djece, s 16 na 14 posto. Prosječna dob u EU će porasti s 43,1 na 48,7 godina. Važno je napomenuti da se sve Eurostatove projekcije temelje na zadanim pretpostavkama o kretanju nataliteta, mortaliteta i neto migracijama, te da u njih nisu uračunata eventualna proširenja EU, ali i to da su u proračune uključeni podatci iz UK, koje bi do kraja ove godine trebalo napustiti EU.