Evo što je članstvo u eurozoni učinilo Grčkoj (u pet najvažnijih točaka)
Stanje u Grčkoj prije ulaska u eurozonu i nakon njega
Mnogi se Grci pitaju vrijedi li ostanak u eurozoni provođenja silnih rigoroznih mjera štednje, protiv kojih su se izjasnili na nedavno održanom referendumu, a koje je njihov premijer Aleksis Cipras svejedno odlučio provesti. Bloomberg objašnjava kako je stanje u Grčkoj izgledalo prije ulaska u eurozonu i nakon njega.
1. BDP po stanovniku
Grčko je gospodarstvo u prvi mah ulaska u eurozonu doživjelo rast od 25 posto. Time se zapravo jako približilo prosjeku čitave Europske unije. Međutim, svjetska je recesija uništila ta nastojanja da se dostigne prosjek, a njihova je unutarnja dužnička kriza praktički izbrisala sve što su postigli. 2001. i 2012. Grci su imali jednak BDP, a on je još dodatno pao za 74 posto u odnosu na prosjek Europske unije.
2. Tržište dionica
Ukoliko se promatra tržište dionica, još je teže vidjeti konkretnu korist Grčke od ulaska u eurozonu. Glavni indeks nikad nije uspio dostići broj bodova koje je imao prije ulaska u eurozonu. Tadašnjih je 6,355 bodova očigledno nedostižan ideal, a trenutno se atenski indeks nalazi ispod osamsto bodova.
3. Trgovina
Trgovina je najviše profitirala od grčkoga ulaska u eurozonu. Grčki izvoz u zemlje eurozone s 4,5 milijarde dolara, koliki je bio 2000. godine, popeo se na 11,2 milijarde dolara u 2014. godini. Međutim, to ne bi bilo ništa neobično, da se i izvoz u zemlje izvan eurozone nije gotovo učetverostručilo. U istom je periodu on s 6,5 milijardi dolara povećan na 24,8 milijardi dolara. Mnogi se zbog toga pitaju koji je uopće razlog grčkoga ulaska u eurozonu.
4. Nezaposlenost mladih
Onoga trenutka kad je Grčka uvodila euro, stopa nezaposlenosti mladih kontinuirano je padala. U kratkom je roku bila vrlo niska razina nezaposlenost mladih između 15 i 24 godine. Međutim, recesija je učinila svoje, a golemi vanjski dug pripomogao je tome da je sad u Grčkoj razina nezaposlenosti mladih viša od pedeset posto.
5. Štednja
Stopa uštede tijekom devedesetih je godina prošloga stoljeća u Grčkoj iznosila više od šesnaest posto nacionalnoga BDP-a. Potom je uslijedio potrošački val, pa je stopa štednje pala na četiri posto BDP-a. Međutim, dolaskom krize stvari su se bitno promijenile. Do 2013. je godine stopa došla na jedanaest posto. Polako se Grci vraćaju istoj razini kao što je bila prilikom ulaska u eurozonu.