Računica je savršeno jasna. “Hod za život” koristi se sad već rutinski kao gerilska metoda predizborne kampanje za stranke desnice, pa će tako biti i ovaj put, na parlamentarnim izborima koji će presudno odrediti smjer Hrvatske u naredne četiri godine. Problem s političkim kalkulacijama, čak i kristalno jasnim poput ove, je u tome da mogu biti i dramatično – pogrešne.
Potpuno je jasno da hodanje “za život”, koje je počelo jednodnevnim eventom u Zagrebu, a ove godine će se vjerojatno održati u čak tri termina, kao jedan od ciljeva ima utjecaj na odluku građana na biralištima. Lani se željelo marševima konzervativaca hrvatskim gradovima u dva termina usred kampanje, s posljednjim na dan izborne šutnje, utjecati na ishod izbora za Europski parlament. Ove godine ulog je veći, pa će se s rozim balonima i širokim osmjesima dobre volje hodati sa željom za zabranom abortusa i eutanazije (ili, jezikom pokreta – “zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”) kroz tri vikenda.
Tri vikenda akcije
Marševi će biti organizirani usred uzavrele predizborne kampanje za izbore na kojima je u ovom trenutku nemoguće prognozirati konačnog pobjednika. Prvi “Hod za život” organizirat će se dva tjedna prije parlamentarnih izbora, 20. lipnja. Zasad je potvrđeno da će se održati u Sisku. Već sljedeći vikend, dok političari budu ulazili u zadnji tjedan svojih kampanja, marš će se održati u još nekim gradovima, s vjerojatnim finalom 4. srpnja u Zagrebu. Subota, 4. srpnja je dan prije parlamentarnih izbora i dan izborne šutnje.
Računica je, dakle, jasna. Hodači za život će u danima kad političari moraju šutjeti, a birači se dan poslije spremaju na birališta, biti jedna od glavnih vijesti svih informativnih emisija. Poruke koje će slati i ekipa koja će se tamo okupiti odaslat će jasnu poruku političke preferencije za one koji se zalažu za zabranu, prije svega, prava žene na izbor kad je u pitanju prekid trudnoće (eutanazija u Hrvatskoj još nije toliko vruća politička tema).
Je li računica ispravna?
Samo, je li računica – ispravna? Naime, neizrečene poruke političke podrške onima koji u političkoj areni na abortus ne gledaju baš blagonaklono, sigurno će dodatno motivirati dio konzervativnih birača da izađu na izbore i svojim glasom poguraju neku od opcija koja se zalaže za “zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”. Ali, sigurno će snimke veselih sudionika akcija koja želi ograničiti pravo žene na izbor motivirati i one koji to pravo žele – obraniti, pa će tako od “Hoda za život” dodatne glasove dobiti i opcije koje su za dostupan i besplatan prekid trudnoće.
Čini se da će taj “minus” za hodače za život u biračkim kutijama na kraju biti veći od plusa. Naime, po anketi koju je nedavno proveo Ipsos, hrvatski građani su prema pravu žene na izbor prilično liberalni. Na pitanje o tome treba li žena imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju 81 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno, a tek sedam posto negativno.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Željkina procjena
Stoga bi se lako moglo dogoditi da na prvu loptu prefrigana ideja o održavanju “Hoda za život”, zapravo, pripomogne onim političkim snagama koje se žestoko zalažu za besplatan i dostupan prekid trudnoće. Čini se, dapače, da je takav rasplet prilično izvjestan.
Kako su stratezi “Hoda za život” mogli tako pogriješiti u procjeni? Možda dio odgovora leži u izjavi koja je predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić dala na N1 televiziji 10. prosinca prošle godine, samo 12 dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora. “Što se tiče podrške, udruga ‘U ime obitelji’ odlučila je da nećemo podržati jednog kandidata, nadamo se da ćemo u drugom krugu moći birati između Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore, mislimo da bi to odgovaralo strukturi biračkog tijela u Hrvatskoj”, kazala je Markić.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Famozni Hod za život usred izborne šutnje mogao bi, zapravo, odmoći desnici. Evo zašto
Može li se politički profitirati maršem za zabranu pobačaja u zemlji u kojoj je samo 7 posto građana protiv prava na izbor?
Čini se da će minus za hodače za život u biračkim kutijama na kraju biti veći od plusa. Naime, po anketi koju je nedavno proveo Ipsos, hrvatski građani su prema pravu žene na izbor prilično liberalni. Na pitanje o tome treba li žena imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju 81 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno, a tek sedam posto negativno.
Računica je savršeno jasna. “Hod za život” koristi se sad već rutinski kao gerilska metoda predizborne kampanje za stranke desnice, pa će tako biti i ovaj put, na parlamentarnim izborima koji će presudno odrediti smjer Hrvatske u naredne četiri godine. Problem s političkim kalkulacijama, čak i kristalno jasnim poput ove, je u tome da mogu biti i dramatično – pogrešne.
Potpuno je jasno da hodanje “za život”, koje je počelo jednodnevnim eventom u Zagrebu, a ove godine će se vjerojatno održati u čak tri termina, kao jedan od ciljeva ima utjecaj na odluku građana na biralištima. Lani se željelo marševima konzervativaca hrvatskim gradovima u dva termina usred kampanje, s posljednjim na dan izborne šutnje, utjecati na ishod izbora za Europski parlament. Ove godine ulog je veći, pa će se s rozim balonima i širokim osmjesima dobre volje hodati sa željom za zabranom abortusa i eutanazije (ili, jezikom pokreta – “zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”) kroz tri vikenda.
Tri vikenda akcije
Marševi će biti organizirani usred uzavrele predizborne kampanje za izbore na kojima je u ovom trenutku nemoguće prognozirati konačnog pobjednika. Prvi “Hod za život” organizirat će se dva tjedna prije parlamentarnih izbora, 20. lipnja. Zasad je potvrđeno da će se održati u Sisku. Već sljedeći vikend, dok političari budu ulazili u zadnji tjedan svojih kampanja, marš će se održati u još nekim gradovima, s vjerojatnim finalom 4. srpnja u Zagrebu. Subota, 4. srpnja je dan prije parlamentarnih izbora i dan izborne šutnje.
Računica je, dakle, jasna. Hodači za život će u danima kad političari moraju šutjeti, a birači se dan poslije spremaju na birališta, biti jedna od glavnih vijesti svih informativnih emisija. Poruke koje će slati i ekipa koja će se tamo okupiti odaslat će jasnu poruku političke preferencije za one koji se zalažu za zabranu, prije svega, prava žene na izbor kad je u pitanju prekid trudnoće (eutanazija u Hrvatskoj još nije toliko vruća politička tema).
Je li računica ispravna?
Samo, je li računica – ispravna? Naime, neizrečene poruke političke podrške onima koji u političkoj areni na abortus ne gledaju baš blagonaklono, sigurno će dodatno motivirati dio konzervativnih birača da izađu na izbore i svojim glasom poguraju neku od opcija koja se zalaže za “zaštitu ljudskog života od začeća do prirodne smrti”. Ali, sigurno će snimke veselih sudionika akcija koja želi ograničiti pravo žene na izbor motivirati i one koji to pravo žele – obraniti, pa će tako od “Hoda za život” dodatne glasove dobiti i opcije koje su za dostupan i besplatan prekid trudnoće.
Čini se da će taj “minus” za hodače za život u biračkim kutijama na kraju biti veći od plusa. Naime, po anketi koju je nedavno proveo Ipsos, hrvatski građani su prema pravu žene na izbor prilično liberalni. Na pitanje o tome treba li žena imati pravo na izbor kad se radi o trudnoći, rađanju i pobačaju 81 posto ispitanika odgovorilo je pozitivno, a tek sedam posto negativno.
Željkina procjena
Stoga bi se lako moglo dogoditi da na prvu loptu prefrigana ideja o održavanju “Hoda za život”, zapravo, pripomogne onim političkim snagama koje se žestoko zalažu za besplatan i dostupan prekid trudnoće. Čini se, dapače, da je takav rasplet prilično izvjestan.
Kako su stratezi “Hoda za život” mogli tako pogriješiti u procjeni? Možda dio odgovora leži u izjavi koja je predsjednica Udruge “U ime obitelji” Željka Markić dala na N1 televiziji 10. prosinca prošle godine, samo 12 dana prije prvog kruga predsjedničkih izbora. “Što se tiče podrške, udruga ‘U ime obitelji’ odlučila je da nećemo podržati jednog kandidata, nadamo se da ćemo u drugom krugu moći birati između Kolinde Grabar-Kitarović i Miroslava Škore, mislimo da bi to odgovaralo strukturi biračkog tijela u Hrvatskoj”, kazala je Markić.