Favorit za budućeg predsjednika Tajvana dosta gnjevno reagirao na kineske vojne vježbe kod otoka

Tajvanski izbori iduće godine izbor su između demokracije i autokracije, rekao je potpredsjednik William Lai u intervjuu objavljenom nakon što je Kina izvela vojne vježbe oko otoka u ljutnji zbog njegova posjeta SAD-u ovoga mjeseca.

Lai, koji je favorit na predsjedničkim izborima u siječnju, kratko se zaustavio u Sjedinjenim Državama ovog mjeseca na putu za i iz Paragvaja, što je izazvalo bijes u Pekingu koji ga smatra opasnim separatistom s obzirom na to da Kina smatra Tajvan dijelom svog teritorija.

Tajvansko ministarstvo obrane priopćilo je u nedjelju ujutro da je u posljednja 24 sata 25 zrakoplova kineskog ratnog zrakoplovstva prešlo središnju liniju Tajvanskog tjesnaca, koji je prije služio kao neslužbena barijera između dviju strana. To uključuje borbene zrakoplove Su-30 i J-11, prema karti koju je objavilo ministarstvo, iako nije bilo neposrednih znakova da Kina nastavlja svoje vježbe u nedjelju.

Lai tvrdi da Kina galami oko ničega

Tajvanski dužnosnici rekli su da će Kina vjerojatno izvesti vojne vježbe u blizini otoka, koristeći Laijeva zaustavljanja u SAD-u kao izgovor za zastrašivanje glasača uoči predsjedničkih izbora iduće godine da se “plaše rata”.

U intervjuu za tajvansku televizijsku postaju koji je emitiran kasno u subotu, ali koji je održan dok je bio u New Yorku prošlog vikenda, Lai je rekao da nije na Kini da odlučuje tko će pobijediti na izborima. “To je protivno duhu tajvanske demokracije i predstavlja veliku štetu tajvanskom demokratskom sustavu”, rekao je. Nema razloga da Kina “galami oko ničega” kada su u pitanju putovanja tajvanskih čelnika u inozemstvo, dodao je Lai.

“Moj stav je da Tajvan nije dio Narodne Republike Kine. Spremni smo se povezati s međunarodnom zajednicom i razgovarati s Kinom pod jamstvom sigurnosti”, istaknuo je.

Ne može se mir naručiti kao da je na jelovniku

Kina već dugo želi “pripojiti” Tajvan i to nije nešto što je počelo pod vladom vladajuće Demokratske progresivne stranke (DPP), rekao je, ukazujući na bitke duž kineske obale 1950-ih u kojima je Kina zauzela otočiće pod kontrolom Tajvana.

“Ovi izbori nisu izbor između mira i rata. Ne možemo naručiti s jelovnika, izabrati mir pa da bude mir, izabrati rat pa da bude rat. To nije slučaj, ali ono što jest je da imamo pravo izabrati želimo li demokraciju ili autokraciju”, rekao je Lai.

Kina je zatražila da tajvanska vlada prihvati da su obje strane Tajvanskog tjesnaca dio “jedne Kine”, što je ona odbila učiniti.

Peking pažljivo kalibrirao razmjere vježbi

Kineske subotnje vježbe bile su mnogo skromnije od dvije runde ratnih vježbi oko Tajvana koje su se održale prošlog kolovoza i u travnju ove godine. Kina i Sjedinjene Države sada se pokušavaju ponovno angažirati, pogotovo jer bi se kineski i američki čelnici mogli sastati na regionalnom samitu u San Franciscu kasnije tijekom godine.

Obrambeni analitičar Alexander Neill sa sjedištem u Singapuru rekao je kako se čini da je Kina kalibrirala razmjere vježbi kako bi ukazala na poantu, ali ne kako bi uznemirila šire diplomatske napore.

SAD je u subotu pozvao Kinu da prestane vršiti pritisak na Tajvan. “Tražimo od Pekinga da prestane sa svojim vojnim, diplomatskim i ekonomskim pritiskom na Tajvan i da se umjesto toga uključi u smisleni dijalog s Tajvanom”, rekao je glasnogovornik State Departmenta za Reuters. SAD će nastaviti pažljivo pratiti vježbe, dodao je.