FIFA stvarno razmišlja o tome da Saudijskoj Arabiji dodijeli mjesto suorganizatora SP-a. Kako je to uopće moguće?

Saudijci preko nogometa pokušavaju popraviti svoj negativan imidž u svijetu, spremni su platiti 25 milijardi dolara

Saudi Crown Prince Mohammed bin Salman arrives at the Future Investment Initiative FII conference in the Saudi capital Riyadh on October 24, 2018. - The summit, nicknamed "Davos in the desert", has been overshadowed by growing global outrage over the murder of a Saudi journalist inside the kingdom's consulate in Istanbul. (Photo by GIUSEPPE CACACE / AFP)
FOTO: AFP

Na 69. kongresu Međunarodne nogometne federacije koji se održava u Parizu 5. lipnja 2019. godine, bit će napokon donesena odluka hoće li na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022. godine nastupiti 32 ili 48 reprezentacija. Vijeće FIFA-e zaključilo je da je proširenje turnira na 48 reprezentacija moguće te da valja samo vidjeti s Katarom slaže li se i on sa sudjelovanjem većeg broja ekipa. Predsjednik FIFA-e Gianni Infantino, koji je autor ideje proširenja, izjavio je pak kako su sva istraživanja pokazala da je moguće povećati broj timova, ali “pod uvjetom da su ispunjeni određeni uvjeti”.

I baš ti “određeni uvjeti” predstavljaju gotovo nepremostivu prepreku za Infantina koji proširenjem svjetskog kupa, pod svaku cijenu, želi ubaciti u FIFA-inu blagajnu dodatnih pola milijarde dolara te se usput još i osobno dodvoriti prebogatoj Saudijskoj Arabiji i prestolonasljedniku, princu Mohammedu bin Salmanu. Naime, kako drugačije objasniti da je Infantino, samo tri godine prije početka prvenstva te nakon devet godina kako je Kataru dodijeljena organizacija, počeo zdušno navijati za proširenje prvenstva na 48 reprezentacija premda to podrazumijeva goleme organizacijske, vremenske, financijske i logističke izazove.

Koja će zemlja biti suorganizator?

Najveći je problem za Infantina pitanje koja bi zemlja, uz Katar, mogla postati suorganizator prvenstva te na svojim stadionima ugostiti još 16 reprezentacija. S obzirom na to da su Bahrein, Egipat, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati još 5. lipnja 2017. zbog političkih sukoba uveli ekonomske i političke sankcije protiv Katara, te države ne bi trebale doći u obzir.

Stoga su jedini pravi kandidati bili Oman i Kuvajt, ali su obje zemlje odbacile svaku pomisao da se tako kasno uključe u organizaciji Svjetskog prvenstva. Oman je odmah priznao kako ne može u tako kratkom roku izgraditi stadione i potrebnu infrastrukturu, dok je šeik Ahmad Yussef, predsjednik Kuvajtskog nogometnog saveza (KFA), izjavio kako njegova zemlja ne može ispuniti uvjete FIFA-e.

Saudijci si žele popraviti imidž

“Ne možemo ispuniti najvažniji zahtjev da Kuvajt dopusti slobodan ulazak svim natjecateljima i gledateljima bez obzira na njihovu nacionalnost ili da im se izdaju vize po dolasku”. Također, pitanje je kako bi na odabir Kuvajta reagirao proizvođač piva Budweiser, jedan od izdašnijih sponzora FIFA-e, budući da je u toj državi zabranjena prodaja alkohola. I kad se učinilo da će inicijativa Infantina neslavno propasti, u igru su se, za svijet iznenada, a za predsjednika FIFA-e očekivano, ubacili njegovi prijatelji iz Saudijske Arabije.

Naime, stvarni vladar te zemlje, princ Mohammed, zaključio je kako bi preuzimanje dijela organizacije jednog od najvećih svjetskih sportskih spektakla moglo popraviti strašno narušeni ugled njegove države, a još više i njega osobno.

Saudijska Arabija već godinama slovi kao jedna od najokrutnijih i na konzervativnijih država na svijetu. Zbog toga prijestolonasljednik princ Mohammad grčevito pokušava popraviti krajnje negativni imidž svoje zemlje i kraljevske obitelji u svijetu, a nogomet mu se učinio za to najpogodnijim. Saudijci su čak obećali Infantinu da će odustati od blokade Katara ako im se dopusti sudjelovanje u organizaciji Svjetskog prvenstva.

Stanje u Saudijskoj Arabiji

Po nalogu princa Mohammada saudijska vojska izvršila je agresiju na susjedni Jemen u kojem se sada događa jedna od najgorih humanitarnih kriza na svijetu. Osim što je Rijad inicirao ekonomsku blokadu Katara, on je i glavni generator širenja mržnje prema Iranu. Od 1985. do 2016. u Saudijskoj Arabiji, po priznanju režima, pogubljeno je više od 2.000 ljudi, a samo 2017. likvidirano ih je između 120 i 150. No, organizacija Death Penalty Information Center iz Washingtona procjenjuje da je stvaran broj pogubljenja u Saudijskoj Arabiji čak 10 puta veći od broja koji se objavljuje.

Policija neprestano uhićuje i zlostavlja borce za ljudska prava, pa ih na temelju iznuđenih priznanja osuđuje na dugogodišnje robije. Na posebnom su udaru aktivistice ženskih pokreta koje su u zatvorima podvrgnute nezamislivom vrstama fizičkog, seksualnog i psihološkog mučenja. Preljubnice su bile još do nedavno kamenovane do smrti, a sada ih se, kako tvrde u Rijadu, iz humanih razloga kažnjava odrubljivanjem glava.

Nedavno je u Rijadu javno pogubljeno 37 mlađih osoba, od kojih su neki ubijeni samo zbog toga što su pripadali šijitskoj vjerskoj zajednici ili su sudjelovali u demonstracijama protiv režima premda su u to vrijeme bili maloljetni. Obezglavljeno tijelo jednog nesretnika bilo je kao upozorenje razapeto na dizalici na glavnom trgu Deera u Rijadu. Osuđenicima na smrtnu kaznu glava se odrubljuje mačem, na isti načina kako su džihadisti ISIL-a godinama ubijali svoje žrtve po Iraku i Siriji.

Saudijci nude 25 milijardi dolara

Svijet je posebno zaprepastilo brutalno ubojstvo saudijskog disidenta i novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu. Njegovo je tijelo raskomadano, a čak su i američke obavještajne agencije dokazale da su ubojstvo izvršili pripadnici saudijske tajne službe po nalogu ili sa znanjem princa Mohammada bin Salmana. U tomu je Infantino vidio priliku za dobru zaradu za FIFU, da sebe promovira kao prijatelja Saudijske Arabije, a da u svijetu ostavi dojam kako pomaže u demokratizaciji i liberalizaciji Saudijske Arabije.

Kako bi demonstrirali da za njih nema nikakvih financijskih opterećenja, Saudijci su prošle godine, zajedno s japanskim tehničkim konglomeratom SoftBank, ponudili 25 milijardi američkih dolara da postanu sponzori novo pokrenutog Svjetskog nogometnog kupa i lige. Infantino se pohvalio kako je u pitanju “daleko najveće ulaganje u nogomet ikada”. Poznavajući pohlepu za novcem nogometnih dužnosnika, nema sumnje da bi većina od 200 predsjednika nacionalnih nogometnih organizacija bila sklona prihvatiti prijedlog Infantina. Posebno stoga što FIFA ne krije da je zarada od 5,5 milijardi dolara od Svjetskog prvenstva u Rusiji mogla biti i veća.

Pobuna međunarodnih organizacija

Međutim, na putu realizacije ideje predsjednika FIFA-e Giannija Infantina da se Saudijskoj Arabiji dodijeli uloga suorganizatora Svjetskog prvenstva prve su se ispriječile brojne organizacije za zaštitu ljudskih prava. Tako su, među ostalim, svoju zabrinutosti u otvorenom pismu izrazile organizacije Amnesty International, Nogometni navijači Europe, Zaljevski centar za ljudska prava, Human Rights Watch, Međunarodni sindikalni kongres, Transparency International, UNI Global Union i Udruga svjetskih igrača. U pismu se ističe da bi prošireni Svjetski kup zahtijevao dodatne domaćine pa su zatražili od Infantina da jamči da će oni poštivati “ljudska prava, transparentnost i kriterije održivosti” koje je FIFA proglasila 2017. godine.

Inače, svjetska javnost bila je zaprepaštena kad je 2010. objavljeno da je Katar dobio organizaciju svjetskog prvenstva premda ni ta zemlja ne ispunjava potrebne etičke standarde svjetske nogometne organizacije. Ni u toj zemlji ne poštuju se elementarna ljudska prava, diskriminiraju se žene i strani radnici, a posebno su izloženi zlostavljanjima ljudi drugačijih seksualnih orijentacija.

I Trump je lobirao za Saudijsku Arabiju

Unatoč svim tim upozorenjima i protestima Infantino je nedavno izjavio da postoji 50 posto šansi da Saudijska Arabija ipak bude jedan od domaćina Svjetskog nogometnog prvenstva. Za takvu odluku lobira i administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa koja se ne osvrće na optužbe da se u Rijadu sustavno i masovno krše ljudska prava, bezdušno ubijaju civilu u susjednom Jemenu te da je sam princ Mohammad naredio brutalnu likvidaciju novinara Khashoggija. Premda su CIA i ostale američke obavještajne agencije ustvrdile da iza te operacije stoji osobno princ Mohammad bin Salman, predsjednik Donald Trump i dalje zdušno brani interese saudijske kraljevske obitelji.

Trump objašnjava kako su vojne, ekonomske i političke veze sa Saudijskom Arabijom previše važne da bi ih moglo poremetiti kršenje ljudskih prava i ubojstvo jednog novinara. Postoji međutim još jedan razlog takvog popustljivog odnosa spram Saudijske Arabije: članovi obitelji Donalda Trumpa razvili su intenzivne poslovne veze s kraljevskom obitelji te na tomu odlično zarađuju. Kad se sve to uzme u obzir onda doista ne bi bilo čudno da na kraju Saudijska Arabija, unatoč svega, ipak postane suorganizator Svjetskog nogometnog prvenstva.