Finska ima ambiciozan plan za predsjedanje EU-om; nema auta, poklona, plastike, a gomila novca ide za klimatske promjene

Hrvatska administracija mogla bi štošta kopirati od Finske u svojim pripremama za predsjedanje

Prime Minister of Finland Antti Rinne arrives for a European Council Summit at The Europa Building in Brussels, on June 20, 2019. (Photo by Aris Oikonomou / AFP)
FOTO: AFP

Nakon šest mjeseci povremeno turbulentnog rumunjskog predsjedanja Europskom unijom, kormilo EU-a od 1. srpnja preuzima Finska. Država, čija se nova vlada nedavno obvezala da će do 2035. godine ostvariti ugljičnu neutralnost – što podrazumijeva drastično smanjenje upotrebe fosilnih goriva i treseta– namjerava u prvi plan svog predsjedanja staviti borbu protiv klimatskih promjena.

Finsku će nakon šest mjeseci na mjestu predsjedateljice zamijeniti Hrvatska. Možda ne bi bilo loše da hrvatska administracija, koja se bavi pripremom predsjedanja, ponešto kopira od te nordijske zemlje koje je dosad već dvaput predsjedala Unijom.

Odustali od darova za goste

Finci su za svoj slogan odabrali poruku “Održiva Europa – održiva budućnost”. Osim što najavljuju ambiciozne dogovore o borbi protiv klimatskih promjena na razini EU-a, planiraju i naoko sitnim gestama pokazati kako se održivost prakticira u svakodnevnom životu. Pa čak i onda kada se ugošćuje predsjednike, premijere i ministre.

Uobičajeno je, primjerice, da zemlja predsjedateljica gostima dijeli prigodne darove, šalice sa svojim logom, kravate, šalove i slične sitnice. Finska je, međutim, odustala od te tradicije. Novac namijenjen za nabavu darova za goste odlučili su preusmjeriti u projekte kojima će kompenzirati emisije stakleničkih plinova nastale tijekom putovanja zrakoplovima državnih izaslanstava na sastanke za vrijeme predsjedanja.

Na sastanke pješice, biciklom ili javnim prijevozom

Dakle, kada premijer neke države članice bude putovao državnim ili komercijalnim zrakoplovom na sastanak u Helsinki, Finska će – umjesto da mu pokloni prigodnu kravatu – “nadoknaditi” emisije koje su nastale za vrijeme njegovog putovanja financiranjem projekata koji smanjuju emisije stakleničkih plinova. U četiri takva projekta uložit će pola milijuna eura. Nadaju se da će ova “konkretna klimatska akcija” biti primjer i drugim predsjedateljicama.

Za razliku od prošlog predsjedanja Finske 2006. godine, kada su se sastanci održavali na 21 lokaciji diljem zemlje, ovoga puta izaslanstva će puno manje putovati. Praktički sva događanja bit će organizirana u Helsinkiju, u kongresnom centru Finlandia Hall. To će, smatra finska vlada, ograničiti emisije štetnih plinova iz prometa jer je riječ o lokaciji do koje se lako može doći pješice, biciklom ili javnim prijevozom. Od članova izaslanstava Finci očito očekuju da se transportiraju na način koji manje šteti okolišu.

Tijekom predsjedanja namjeravaju proizvesti vrlo malo papirnatog materijala. Umjesto toga koristit će digitalne aplikacije, ekrane i slična rješenja. Na službenim ručkovima i večerama posluživat će, pak, kako najavljuju, organsku, lokalno proizvedenu i uglavnom vegetarijansku hranu.

Voda u bocama više nije in

Kada je prije sedam godina Danska bila za kormilom EU-a, njezino šestomjesečno predsjedanje u medijima je dobilo nadimak “tap water presidency”. Ta je država na ministarskim i ostalim sastancima vodu u bocama zamijenila “običnom” vodom iz slavine (otud i spomenuti nadimak).

Danci su se ponosili što je njihovo predsjedanje ekonomično (i oni su, recimo, poticali korištenje javnog prijevoza), pa se uglavnom u tom kontekstu tumačila činjenica da su delegacijama nudili vodu u bokalima (ne treba smetnuti s uma niti da je to bilo u vrijeme kada se EU još nosila s posljedicama gospodarske i financijske krize pa je Danska bila i primjer proračunske odgovornosti). Godinu dana kasnije, Irska je nastavila s praksom nuđenja vode iz slavine.

Finci će učiniti isto. Ali, u današnje vrijeme, kada su učestala kataklizmička upozorenja o posljedicama klimatskih promjena i nužnosti da ljudi mijenjaju svoje navike, motivacija za vodu iz slavine sve je izrazitije ekološka. Prvenstveno je riječ o poruci da Europa mora biti predvodnik u smanjenju plastičnog otpada. Pa se i od ministara, premijera i predsjednika valjda očekuje da se ponašaju u skladu s pravilima koja su i sami nedavno izglasali.