Finska premijerka: 'Bili smo naivni oko Rusije, trebali smo slušati Poljsku i baltičke zemlje koji su živjeli pod Sovjetima'

Poljska, Litva, Latvija i Estonija bili su najoštriji kritičari europskog oslanjanja na ruska fosilna goriva

Finland's Prime Minister Sanna Marin delivers a speech during the "This is Europe" debate at the European Parliament in Strasbourg, eastern France, on September 13, 2022. (Photo by FREDERICK FLORIN / AFP)
FOTO: AFP

Finska premijerka Sanna Marin poručila je u utorak Europskom parlamentu kako je EU bila „previše naivna“ u odnosu prema Rusiji te da je po tom pitanju trebalo „više slušati“ Poljsku i baltičke zemlje.

„Moramo priznati da smo usvojili previše naivan pristup prema Rusiji i temeljili naša očekivanja o njenom funkcioniranju na krivim osnovama“, kazala je Marin u svom obraćanju zastupnicima u Europskom parlamentu.

„Trebali smo slušati naše poljske i baltičke prijatelje koji su živjeli pod sovjetskom vladavinom“, dodala je socijaldemokratska premijerka Finske.

Kritičari EU-ove plinske politike

Poljska, Litva, Latvija i Estonija bili su najoštriji kritičari europskog oslanjanja na ruska fosilna goriva i pokretanja plinovoda Sjeverni tok 2, nasuprot Njemačkoj koja je u posljednjih desetak godine uvelike povećala svoju ovisnost o ruskom plinu.

Marin je istaknula i da je ruska politika korištenja energenata kao oružja za „ucjenu“ EU-a „kratkovidna“. „Zbog postojeće energetske krize oslobodit ćemo se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima prije nego što smo mislili. Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost“, poručila je.

„Rusija uništava svoju ekonomiju i budućnost. Nema više našeg povjerenja u Rusiju. Čak i da rat završi danas, naše povjerenje ne bi se za dugo vremena vratilo“, dodala je.

Uvesti glasanje kvalificiranom većinom

Kratkoročno, smatra Marin, EU mora poduzeti „iznimne mjere“ za smanjenje cijene energenata, dok je na srednji i dugi rok „jedini način za izlazak iz energetske krize veliko investiranje u obnovljive izvore energije, zajedničku transportnu mrežu i tehnologije skladištenja“.

„Moramo se osloboditi ruskih fosilnih goriva što je brže moguće“, dodala je. Marin smatra da je “strateška autonomija” EU-a imperativ te da bi u tom kontekstu trebalo uvesti glasanje kvalificiranom većinom o nekim pitanjima, iako se dobar dio može ostvariti “unutar postojećeg okvira”.

Zagovornice glasanja kvalificiranom većinom o vanjskopolitičkim i sigurnosnim pitanjima uglavnom su zapadne članice EU-a, dok istočne većinom pravo veta smatraju sredstvom zaštite svojih interesa zbog demografske i ekonomske premoći zapadne Europe.

Govor kritizirali zeleni, ljevica i desnica

Marin se zastupnicima obratila u okviru programa „Ovo je Europa“, ciklusa redovitih obraćanja čelnika članica Unije na plenarnim sjednicama parlamenta. Ove su godine s europarlamentarcima o aktualnim političkim temama za EU, među ostalim raspravljali estonska premijerka Kaja Kallas, talijanski premijer Mario Draghi, irski premijer Michael Martin i u lipnju hrvatski premijer Andrej Plenković.

Govor Sanne Marin hvalili su centristički klubovi zastupnica (pučani, socijaldemokrati i liberalni klub Renew Europe), dok su je, iz različitih razloga, kritizirali zeleni, ljevica i desnica. Philipe Lamberts iz Zelenih kritizirao je finsku premijerku zbog „štedljivog“ stava Finske prema trošenju europskog novca, istaknuvši da članstvo u EU-u znači i „fiskalnu solidarnost“.

„Prije ili kasnije čak i štedljivi trebaju solidarnost od drugih. Finska sada traži sigurnosna jamstva od drugih članica NATO-a. Članstvo u klubu nije jednosmjerna ulica“, kazao je. Laura Huhtasaari, finska zastupnica iz desng kluba Identiteta i demokracija, je pak optužila Marin da je suodgovorna za rast kriminala u Finskoj provođenjem „neodgovorne migracijske politike“.