Nekad je nužno odabrati stranu

Trebaju li vjerovnici Jamnice i Konzuma biti ravnopravni u naplati svojih potraživanja?

Telegramov kolumnist analizirao je konačno objavljenu listu potraživanja

Jamnica, Ledo, Zvijezda i PIK Vrbovec duguju ukupno 1,94 milijarde kuna, a sam Konzum 12,5 milijardi kuna. I površnom promatraču je jasno da bi sukladno svojim ostvarenim poslovnim rezultatima i tržišnoj poziciji Jamnica, Ledo, Zvijezda i PIK Vrbovec mogli u razumnom roku u cijelosti otplatiti svoje tražbine, a da Konzum može samo ponuditi zamjenu duga za udjele u vlasništvu.

Vetropack Straža d.d. iz Huma na Sutli jedini je hrvatski proizvođač staklene ambalaže. U vlasništvu je švicarskog holdinga koji ima tvornice u sedam država s tri tisuće zaposlenih radnika uz godišnji ukupni prihod nešto veći od 600 milijuna švicarskih franaka. Vetropack je očekivano jedan od dobavljača i vjerovnika dvije kompanije u sastavu hrvatskog dijela Agrokor grupe, Jamnice i Zvijezde, te se njegovo ime može naći u tablici tražbina koju je izvanredna uprava prošlog četvrtka predala Trgovačkom sudu u Zagrebu. Tako od Jamnice Vetropack potražuje 11,5 milijuna kuna, a od Zvijezde relativno skromnih 882 tisuće kuna.

Kada je Ante Ramljak u prvom tjednu rada izvanredne uprave predložio strukturu peteročlanog privremenog vjerovničkog vijeća Vetropack je svrstan u grupu “velikih dobavljača” te njegove interese u vijeću treba reprezentirati prokuristica Kraša Marica Vidaković. Kraš potražuje 52 milijuna kuna od Konzuma i 6,2 milijuna kuna od Velpro-Centra.

Zašto se Kraš upustio u rizično kreditiranje svog kupca?

Možemo sa sigurnošću pretpostaviti da se hrvatska podružnica švicarskog proizvođača stakla nije upuštala u prikriveno financiranje posrnulog koncerna te se iznos tražbina odnosi samo na isporuku roba. Gospođa Vidaković, kao najviđeniji član tijela koje daje suglasnost na sve bitne odluke izvanredne uprave, prokuristica je kompanije koja je u dva navrata, 7. studenoga 2016., odnosno 23. prosinca iste godine, sklopila ugovore o financijskom zajmu s Konzumom. Znači u vrijeme kada je financijski i poslovni Zagreb već naveliko nagađao o mogućem kolapsu koncerna Kraš se upušta u rizično kreditiranje svog najvećeg kupca.

Možda zvuči nestvarno, ali u to vrijeme najveći domaći konditorski proizvođač koristi savjetničke usluge firme Texo Management, čiji su osnivači Ante Ramljak i Tomislav Matić. T-portal još je krajem svibnja ove godine objavio članak prema kojem je Ramljak tijekom 2016. savjetovao gospođu Vidaković kako da se Kraš obrani od neprijateljskog vlasničkog preuzimanja. Te namjere imala je navodno Mesna industrija braće Pivac.

PJT Partners odlučuje o isplatama odabranim dobavljačima

Ante Ramljak odavno se javno pohvalio kako je za financijske probleme u Agrokoru znao još u studenom 2016. Je li to svoje saznanje podijelio i s vodećim ljudima kompanije koja ga je angažirala po drugom zadatku nije poznato. Isto kao što javnost ne zna koliko je novca zahvaljujući roll-up kreditu, koji je svesrdno podržala upravo Marica Vidaković, plaćeno Krašu, a koliko Vetropack Straži. Lista dobavljača i iznosi primljenih avansa na ime plaćanja starih tražbina i dalje su strogo čuvana tajna izvanredne uprave koncerna.

Prema članku 5.6 Ugovora o roll-up kreditu listu probranih dobavljača koji su dobili pravo na avansnu naplatu dijela tražbina nastalih prije početka rada izvanredne uprave određuje Ante Ramljak u konzultaciji s “financijskim savjetnikom”. A kao “financijski savjetnik” definiran je PJT Partners, tvrtka koja je istovremeno savjetnik Knighthead Capital Managementa i ostalih “sudjelujućih vlasnika obveznica” definiranih u Commitment Letteru, dokumentu čiji sadržaj javnosti ni do danas nije poznat. PJT Partners tako je izrijekom postao ovlašten odobriti metodologiju i iznose koji će biti isplaćeni odabranim dobavljačima.

Trebalo je odvojiti dio koji se odnosi na robu od zajmova

Izvanredna uprava bila je dužna prikazati prijavu tražbina Kraša na način da dio koji se odnosi na robu odvoji od iznosa financijskih zajmova. Isto se odnosi i na sve druge dobavljače roba i usluga koji su financirali Agrokor ili kompanije u njegovom sastavu. Očito je Ante Ramljak vrlo brzo zaboravio da je to bila jedna od ključnih primjedbi revizora na način izrade financijskih izvješća bivše Uprave na čelu s Ivicom Todorićem. Kraš ipak ni tada nije previše vjerovao Konzumu te je tražio i dobio dodatna jamstva Agrokora d.d., Jamnice i PIK Vrbovca za svoj posuđeni novac.

Prema izvješću izvanredne uprave 5700 vjerovnika prijavilo je tražbine prema različitim društvima u sastavu koncerna. Ni jedan vjerovnik ne potražuje novac od koncerna, jer je to naravno pravno nemoguće, nego od pojedine kompanije u njegovom sastavu. Zbog toga nije u skladu s osnovnim načelima insolvencijskog prava strpati u isti koš tražbine Vetropack-Straže i Kraša, koliko god to mnogi željeli i do sad uspijevali učiniti.

Založio Jamnicu i Ledo za posudbu novca koji njima nije trebao

Jamnica, Ledo, Zvijezda i PIK Vrbovec duguju ukupno 1,94 milijarde kuna, a sam Konzum 12,5 milijardi kuna. I površnom promatraču je jasno da bi sukladno svojim ostvarenim poslovnim rezultatima i tržišnoj poziciji Jamnica, Ledo, Zvijezda i PIK Vrbovec mogli u razumnom roku u cijelosti otplatiti svoje tražbine, a da Konzum može samo ponuditi zamjenu duga za udjele u vlasništvu.

Prevedeno, vjerovnici četiri proizvodno-prerađivačke kompanije ne bi trebali otpisati ni jednu kunu svojih tražbina da nema tereta jamstava izdanih prije uvođenja izvanredne uprave, Zakona o postupku izvanredne uprave (lex Agrokor) i Ugovora o najstarijem kreditu (roll-up). Najprije je Ivica Todorić opteretio najvrjednije dijelove koncerna ogromnim jamstvima, zatim su Vlada i Sabor usvojili zakon kojim su ključne odredbe iz Stečajnog zakona dovedene u pitanje, da bi na kraju Ante Ramljak potpisom Ugovora o roll-up kreditu založio sve nekretnine i robne žigove Jamnice i Leda za posudbu novca koji njima samima nije bio potreban.

Krivci su oni koji su odobrili kredit i potpisali Ugovor o roll-upu

Zbog svega navedenog tražbine Vetropack-Straže i svih ostalih vjerovnika ove četiri prehrambene proizvodne kompanije dovedene su u pitanje. HBOR, prema prijavljenim tražbinama, potražuje 400 milijuna kuna samo od ove četiri kompanije. Državni Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potražuje 53,2 milijuna kuna. Ako HBOR i Fond kojim slučajem ne naplate cjelokupan iznos tog potraživanja krivac neće biti Ivica Todorić, krivca treba tražiti među onima koji su kompanijama opterećenim milijardama jamstava odobrili kredit, donijeli dvojbeni zakon i potpisali Ugovor o roll-up kreditu.

Među vjerovnicima Jamnice nalazi se i Krones AG, vodeći svjetski proizvođač opreme za punionice voda i pića te ALPLA GmbH & Co KG, jedan od najvećih svjetskih proizvođača plastične ambalaže. Krones potražuje 45,5 milijuna kuna, a ALPLA 60,1 milijun kuna. Bit će vrlo zanimljivo promatrati sudbinu tih tražbina, ne zbog njihove veličine, ne zbog činjenice da bi i njihove interese trebala zastupati Marica Vidaković, nego zbog važnosti i značaja samih vjerovnika za rad i budućnost Jamnice.