Foreign Policy: ‘Ruski ratni stroj na staklenim je nogama, a Putin sve slabiji. Nova faza počela je krajem svibnja’

Dronovi nisu eksplodirali, izvijestio je Kommersant, već su pogodili nekoliko zgrada nakon što su ih moskovski vojni organi srušili, kako oružjem, tako i elektroničkim ometanjem signala. Tog dana je Moskva prvi put svjedočila zračnom napadu nakon 1941., kada ju je bombardirao njemački Luftwaffe.

Upad gerilskih skupina

Napad dronovima je već sutradan nestao s naslovnica ruskih državnih medija, a Moskva se ponašala kao da se ništa nije dogodilo. No, njeni stanovnici nisu bili pretjerano sretni. Prigovarali su jer im, primjerice, nisu radile aplikacije za naručivanje taksija, a razlog tome je bilo gašenje svih GPS servisa kako bi se dezorijentirali potencijalni novi dronovi koji su mogli doletjeti do Moskve.

Bio je tek jedan u nizu ponižavajućih incidenata za Kremlj. Taman u vrijeme kada su Moskvu oblijetali dronovi, dvije gerilske skupine, Ruski dobrovoljački korpus i Legija za slobodu Rusije, krenule su u borbu duž ukrajinsko-ruske granice i upale u belgorodsku oblast.

Gerilci, koji tvrde da su Rusi, napad su izveli pod egidom rušenja Putinovog režima. U svom prodoru na rusko tlo su, kako tvrde, oslobodili pogranično selo Kozinku, zarobili ruske regrute te pozvali guvernera Belgoroda Vjačeslava Gladkova na razmjenu zatvorenika. On je, začuđujuće, pristao na taj uvjet, no nije ga mogao ispuniti. Zbog gerilskog upada u Rusiju, između ostalog, evakuirano je stanovništvo grada Šebekino, koji je smješten svega 5 kilometara od ukrajinske granice.

Sprdanje na račun Rusije

O ovim gerilcima pomalo se, sramežljivo, oglasio i Kijev. Ustvrdili su kako oni nemaju kontrolu nad njima, a time su izveli ruski poučak – isto su Rusi govorili o naoružanim gerilcima koji su preuzeli kontrolu nad regijom Donbas 2014. godine.

Ukrajinske društvene mreže tih dana bile su nemilosrdne prema Rusima, sprdajući se na njihov račun. Belgorod su proglasili “Bilhorodskom narodnom republikom”, pritom koristeći ukrajinski naziv za tu oblast, a neki su se šalili kako je više od 100 posto stanovnika te ruske regije glasalo na referendumu za odcjepljenje od Rusije.

Pune ruke posla imali su i ukrajinski hakeri koji su upali u sustave nekoliko lokalnih televizijskih kuća i pustili lažnu snimku na kojoj netko loše imitira Putina i najavljuje evakuaciju, vojnu mobilizaciju i ratno stanje u Belgorodu i ostalim ruskim pograničnim područjima. U međuvremenu su gerilci objavili nekoliko videa koji prikazuju kako se nalaze unutar ruskih granica, obećavajući kako će Ruse osloboditi od Putinizma.

Slabe točke u ruskim redovima

Nakon napada dronovima i upada gerile, postalo je jasno da je rat došao u Rusiju i da ruske trupe nisu u mogućnosti istovremeno vršiti okupaciju Ukrajine i braniti vlastitu domovinu. Ruska ofenziva na području Donbasa se odugovlači, Ukrajina je krenula u niz protunapada na istoku i jugu gađajući ruske mete. I pritom koristeći zapadno oružje koje im pristiže već mjesecima.

Zbog svega toga, piše Foreign Policy, počele su se otkrivati slabe točke u ruskim redovima. Zoran primjer toga je eskalacija u odnosima između šefa Wagnera Jevgenija Prigožina i ruskog Ministarstva obrane. Prigožin je u nedjelju objavio video u kojem govori kako je Wagner zarobio zapovjednika ruske 72. streljačke brigade, Romana Genadijeviča.

Na snimci se također može vidjeti kako Genadijevič priznaje da je svojim trupama naredio da pucaju na plaćenike Wagnera. Rusi koji pucaju jedni na druge? To, piše Foreign Policy, ostavlja dojam kao da se ruska država počela dezintegrirati.

Defetistički stav propagandista

No, iako svi ti upadi dronova i gerilaca na rusko tlo nisu utjecali na generali tijek rata, itekako su psihološki devastirajuće utjecali na Rusiju. Ruski propagandni stroj više nije o ratu govorio veselo ili genocidno, kako to obično zna raditi, već se prema svemu postavio defetistički.

Ploču je, začudo, promijenila i Putinova željezna lutka Margarita Simojan. U emisiji na ruskoj državnoj televiziji prisjetila se 1917. godine, kada su Nijemci i Austrijanci porazili rusku carsku vojsku u Prvom svjetskom ratu, nakon čega su se vojnici pobunili, a ruski režim je pao.

Konstantin Zatulin, član Putinove stranke “Jedinstvena Rusija” iznio je prilično iskreno sumnje u rusko napredovanje u ratu, istaknuvši kako su ciljevi “nerealni”, a njegova stranka promptno je objavila kako provodi istragu zbog njegove izjave radi moguće cenzure.

Eskalacija nacionalističkog bijesa

U cijeloj priči skrenuo se fokus i s ministra obrane Sergeja Šojgua i ruskog vrhovnog vojnog zapovjednika u Ukrajini, Valerija Gerasimova. Pripadnici ruskih ekstremističkih desnih stranaka prestali su biti zlobni prema njima, te su počeli direktno napadati samog Putina zbog njegove navodne neodlučnosti.

Igor “Strelkov” Girkin, bivši agent FSB-a s vezama u ruskom obavještajnom podzemlju, uredno se na svom Telegram kanalu na kojem ga prati 800 tisuća ljudi sprda s Putinom, tvrdeći kako ruski predsjednik nema stvarni autoritet vođe.

Ruske vlasti zbog toga se nalaze u problemu. Ako ne pokrenu progon najglasnijih kritičara, to bi se moglo protumačiti kao slabost i pokrenuti lavinu još većeg nezadovoljstva Putinovim režimom. Ako to pak naprave, riskiraju eskalaciju bijesa ruskih desnih nacionalista, koji su u rat involvirani više od Kremlja.

Gdje je ruski predsjednik?

No, Foreign Policy se pita gdje je u cijeloj priči rastakanja ruskog vojnog stroja Putin? Na dan kada je Moskva zasuta dronovima, Putin je prvo šutio. O svemu se oglasio bitno kasnije toga dana, u brzinski organiziranom intervju na marginama konvencije o kreativnim industrijama kojoj je prisustvovao.

Sedam minuta je govorio o sukobu civilizacija, tek kratko spomenuvši napad dronovima, i pritom pohvalivši napore moskovske protuzračne obrane da ih uništi.

Nesuvislo Putinovo izlaganje

Dan nakon toga, stanovnici Belgorodske oblasti s nestrpljenjem su čekali da im se Putin obrati i uputi umirujuće poruke. No on je samo nesuvislo govorio o sasvim drugim stvarima. Putin, a i glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, komentirali su sve ove događaje bez ikakvog sadržaja.

Ipak, u Putinovom narativu o ratu koji Rusi zapravo ne smiju nazvati ratom, nema mjesta uzmicanju. Taj narativ nikad nije uključivao mogućnost da će rat ovoliko trajati, da će Ukrajina pokrenuti ofenzivu, dronovi napasti Moskvu, a ruski gerilci upasti na ruski teritorij. U krizi dramatičnih razmjera koju je stvorio sam Putin, stisak ruskog predsjednika, čini se, sve više popušta, zaključuje Foreign Policy.