Politika & Kriminal

Fotoekskluziv: Danas uhićeni tajkun Lončarić uništio je čuvenu Bolléovu palaču. Bandić i država to su mu dopustili

Za potrebe teksta od devastaciji vrijedne zgrade, ušli smo u jedan od stanova koje je Milan Lončarić kupovao jedan po jedan i puštao da propadaju

FOTO: Vjekoslav Skledar

U jutrošnjoj velikoj akciji Uskoka i policije, na razgovor je priveden i Milan Lončarić, nekadašnji vlasnik propale Tvornice električnih žarulja (TEŽ), koji godinama prilično uspješno izbjegava bilo kakav publicitet. Danas ga je dobio, nakon što je objavljeno kako ga istražitelji sumnjiče da je kupio stan za šefa HRT-a, Kazimira Bačića, koji je navodno posredovao u njegovim dealovima s pokojnim gradonačelnikom Milanom Bandićem.

Telegram je još krajem kolovoza 2019. objavio opsežnu reportažu iz impozantne Bolléove palače u Žerjavićevoj ulici u središtu Zagreba koju je Lončarić, uz neshvatljive propuste Grada Zagreba i države, totalno devastirao. Danas privedeni tajkun postepeno je kupovao stan po stan u toj, za zagrebačku baštinu neprocjenjivoj zgradi, i onda ih pustio da propadaju.

Ruinirani stanovi, stubište koje je izjela vlaga

Ta palača, koju je za sebe izgradio Herman Bollé, formalno ima status samostalnog kulturnog dobra no to realno ne znači ništa. Reporteri Telegrama ušli su u dvokatnicu i izbliza snimili ruinirane stanove, ostatke razbijenih kaljevih peći te izblijedjelo stubište s mrljama od vlage koja godinama jede zidove i širi pljesnivi smrad.

Milan Lončarić stanove u ovoj zgradi počeo je kupovati krajem 90-ih i uspio se dočepati svih osim podrumske garsonijere i trosobnog u prizemlju. Vlasnici jednog od stanova još su prije 11 godina izašli u medije, tvrdeći da ih tajkun Lončarić pokušava natjerati da mu prodaju svoju nekretninu po niskoj cijeni. Tvrdili su kako namjerno pušta zgradu da propada kako bi se oni slomili, a s druge im je strane podigao pričuvu s 300 na 2600 kuna.

Važno je napomenuti da su ove fotografije snimljene prije potresa Vjekoslav Skledar

Ministarstvo ni Grad nisu pokazali interes

Milan Lončarić, nažalost, nikada se nije povratno javio Telegramu, iako smo te 2019. uporno i u nekoliko navrata pokušavali doći do njega kako bismo čuli i njegovu stranu priče. No, zakon jasno propisuje da je vlasnik obavezan postupati prema kulturnom dobru s dužnom pažnjom, redovito ga održavati i provoditi mjere zaštite. Ako to ne čini, uskočit će nadležno tijelo i vlasniku uspostaviti račun.

Ni Ministarstvo kulture ni gradski ured, međutim, nisu pokazali nikakav interes za devastaciju neprocjenjivog arhitektonskog djela. Zašto inspekcija godinama ne čini ništa, pokušali smo doznati u zagrebačkom Gradskom zavodu za zaštitu spomenika, no pročelnik Stipe Tutiš se ogradio i uputio nas na Službu za inspekcijske poslove zaštite baštine pri ministarstvu kulture. Hrvoje Koržinek, voditelj tog odjela i suprug aktualne ministrice kulture, tri mjeseca nam je poručivao da je na bolovanju i njegov odgovor nikada nismo zaprimili.

Stubište s raskošnom ogradom od kovanog željeza Vjekoslav Skledar

‘Sve su kuće slične. Ova je posebna’

U Zakonu jasno stoji da “ukoliko vlasnik kulturnog dobra ne postupa prema njemu s dužnom pažnjom, gradonačelnik grada Zagreba dužan je imenovati privremenog skrbnika tog kulturnog dobra”. Stepenica više je i izvlaštenje do kojeg dolazi, stoji u zakonu, ako prijeti opasnost od oštećenja, a njegov vlasnik nema mogućnosti ili interesa osigurati očuvanje. Na kraju smo bili poslali upit i u Ured gradonačelnika Milana Bandića, s pitanjem je li uopće upoznat sa sudbinom Bolléove kuće, te planira li nešto napraviti, ali nismo dobili nikakav odgovor.

“Tu je kuću Herman Bollé izgradio 1898., dvadeset godina nakon što je sa suprugom Marijom Hoffer iz Beča preselio u Zagreb”, ispričala je povjesničarka umjetnosti Irena Kraševac za Telegram, dodajući kako je taj njemački arhitekt došao ovdje s odličnim predznanjem i iskustvom koje je dobio za vrijeme sedmogodišnjeg boravka u Beču. Prije nego je počeo s izgradnjom svoje kuće realizirao je sve važnije poslovne projekte od obnove zagrebačke katedrale i Mirogoja do izgradnje obrtne škole, danas zgrade Muzeja za umjetnost i obrt, te susjedne Škole za primijenjenu umjetnost i dizajn.

Ono po čemu je ova kuća posebna, objasnila je povjesničarka umjetnosti, jest to što ne spada u kategoriju konfekcije. “Dakle, kada hodate po zagrebačkoj Zelenoj potkovi, vidjet ćete da su sve kuće slične. Neke imaju neki detalj koji će vam više ili manje upasti u oči, međutim Bolléova je zaista unikatna. Ima to svoje lijepo razvedeno pročelje s prekrasnim dubokim lođama koje nećete pronaći niti na jednoj sličnoj kući”.

Unutrašnjost jednog od stanova Vjekoslav Skledar

Ušli smo u jedan od stanova Milana Lončarića

Zgrada je mogla imati drugačiju, sretniju sudbinu. Krajem devedesetih godina Francusko veleposlanstvo u Zagrebu za nju je pokazalo veliki interes. “Preko Ministarstva vanjskih poslova kontaktirali su Ministarstvo kulture s prijedlogom da se prenamijeni u njihovo novo sjedište”. Ta je molba, prepričala nam je Kraševac, bila proslijeđena Gradskom zavodu za zaštitu spomenika kulture, no plan je izgleda propao jer se u dvorištu zgrade namjeravalo nešto graditi, a Zavod je tvrdio da želi očuvati spomenik kulture. Ta tvrdnja danas zvuči istaknuto bizarno.

Ubrzo nakon molbe Francuskog veleposlanstva, reagirali su iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture, te su posjetili vrt iza kuće kako bi pregledali i popisali vrijedne primjerke raslinja. I zato je, četiri godine kasnije, rješenjem o statusu kuće kao kulturnog dobra zaštićeno i njezino pripadajuće dvorište što je tu cjelinu učinilo još vrjednijom.

No vrjednija je bila samo formalno. Reporteri Telegrama ušli su u jedan od stanova u vlasništvu Milana Lončarića. Otvorenih ulaznih vrata, potpuno ispražnjen, oguljenih zidova do opeke, djelovao je kao da je bio pripremljen za renovaciju koja je iz nekog razloga stala. U podu je nemala rupa kroz koju se vidi u stan ispod. Izlazak na stražnji balkon nije nam izgledala kao najbolja ideja jer je otpala ukrasna kovana ograda koju su krajem 19. stoljeća izradili zagrebački obrtnici.

O zgradi smo naknadno kratko pisali i prošle godine kada su, nakon zagrebačkog potresa, njezini dijelovi padali na ulicu.

Za još članaka poput ovog, prijavite se na Telegramove newslettere

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu