Francuska i Njemačka se toliko ne slažu oko obrane i energetske krize da su otkazale i zajedničku sjednicu vlade
Zajednička sjednica francuske i njemačke vlade održava se jednom do dva puta na godinu
Razlike u stajalištima između Pariza i Berlina uzrokovale su odgodu do siječnja zajedničke sjednice francuske i njemačke vlade koja se trebala održati 26. listopada u Fontainebleauu. Nakon pisanja medija, njemačka vlada u srijedu je službeno potvrdila odgodu sastanka.
“Postoji čitav niz pitanja… u kojima još nismo postigli zajedničko stajalište”, objasnio je glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit, odgovarajući na pitanje novinara o mogućim nesuglasicama između Berlina i Pariza. Nije želio otkriti pojedinosti o pregovorima u tijeku, kazavši da postoje i “logističke poteškoće” za neke ministre “koji zbog drugih obveza ne bi mogli nazočiti sastanku”.
No po nekim izvorima između Pariza i Berlina nagomilale su se nesuglasice zbog rata u Ukrajini. “Uvijek su postojala razdoblja nesuglasica, ali sada je ozbiljnije”, rekao je Jacques-Pierre Gougeon, stručnjak za Njemačku u institutu Iris u Parizu. Kao kameni spoticanja spominju se energetska kriza, vojna suradnja i zajednički projekti naoružanja.
Moguć razgovor kancelara i predsjednika?
Hebestreit je ipak naglasio da je njemački kancelar “u jako uskom kontaktu s predsjednikom Macronom“, podsjetivši da će dvojica čelnika razgovarati u četvrtak, pred samit u Bruxellesu. Rekao je i da se razmišlja o sastanku u Parizu u srijedu između kancelara Olafa Scholza i Emmanuela Macrona, ali bez ministara.
Zajednička sjednica francuske i njemačke vlade održava se jednom do dva puta na godinu, naizmjence u Francuskoj i Njemačkoj. Pariz nije zadovoljan novim njemačkim planom za pomoć gospodarstvu i kućanstvima zbog inflacije u vrijednosti od 200 milijardi eura, dok njemački Zeleni, dio Scholzove vlade, kritiziraju manjkavosti francuskog nuklearnog programa koji prijeti opskrbi obiju zemalja.
Berlin se uz to zauzima za obnovu projekta izgradnje plinovoda između Španjolske i Njemačke, čemu se Francuska protivi, a napetosti je sve više i na području obrane. Berlin promiče projekt proturaketnog šita s izraelskom komponentom, kojemu se želi pridružiti 14 europskih zemalja uključujući Britaniju, baltičke zemlje, Nizozemsku i Finsku, dok je Pariz postrani i zagovara vlastiti projekt.
Njemačka kao ‘usamljeni jahač’
“Stječe se dojam da je Njemačka usamljeni jahač dok postoji francusko-talijansko rješenje”, rekao je izvor upoznat sa situacijom, koji smatra da je “šteta što Nijemci kupuju izraelsko rješenje”, što udaljava od načela “strateške autonomije”. Budući europski borbeni zrakoplov također je velik kamen spoticanja i postoji rizik da britanski projekt Tempest zaživi prije.
Postoji i osobna dimenzija problema. Čelnici dviju zemalja, po Gougeonu, “imaju jako različite temperamente, različite političke pristupe. Scholz manje komunicira s javnošću i mora uzimati u obzir svoje partnere” u tripartitnoj koaliciji koju je teško voditi.