Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Francuska u potragu za kapetanom Dinom i ostalim pomorcima poslala još jedan brod

Informacija je potvrđena iz Sindikata pomoraca, a riječ je o brodu obalne straže

ZADNJA IZMJENA: lis 10, 2019

U Atlantiku je u srijedu tijekom potrage za nestalom posadom Bourbon Rhodea, među kojom je i šibenski kapetan Dino Miškić, uočen objekt dimenzija koje odgovaraju splavi za spašavanje. Na to su mjesto odmah preusmjereni svi brodovi koji sudjeluju u potrazi, a noćas je u potragu uključen i jedan dodatni brod.

Posljednja je to informacija koju jutros donosi N1, pozivajući se na Vladimira Svalinu, pomoćnika glavnog tajnika Sindikata pomoraca. Svalina je kazao kako je riječ o dodatnom brodu iz francuske obalne straže. Drugih informacija o potrazi koja još uvijek traje trenutačno nema.

Kako je uočen objekt?

Podsjetimo, izvršna direktorica Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA) Maja Markovčić Kostelac jučer je za HRT pojasnila kako su zatražili i dobili satelitske snimke područja potrage te da su na njima uočili mogući objekt veličine 7 i pol metara nešto sjevernije od područja koje je bilo predmetom spašavanja.

“Tu smo informaciju odmah proslijedili nadležnim francuskim tijelima koja su potom uputila svoje brodove na to područje te dala preporuku svim brodovima koji se nalaze u blizini da se upute u traganje. Do ovog trenutka nemam informaciju o uspješnosti potrage, ali mi ćemo nastaviti sa satelitskim osmatranjem područja”, rekla je Markovčić Kostelac.

Kako izgleda potraga?

Stručnjak u području traganja i spašavanja Davor Alujević, zapovjednik broda, opisao je za Morski.hr kako izgleda akcija traganja na Atlantiku.

“Teško je na osnovi dostupnih podataka uopće odrediti tip obrasca odabrane potrage. Ali 99% sam siguran da se koristio onaj s paralelnim stazama i zrakoplovom koji leti okomito na kursove brodova u postroju. Same dužine nogu (kako mi kažemo u struci) tj. dužine plovidbe u Nm u istom kursu, teško je odrediti, i one su slobodna procjena OSC-a s obzirom na dostupne podatke”, rekao je Alujević dodajući kako su po uočavanju signalnih raketa brodovi krenuli u područje gdje su viđene.

Preuranjen prekid potrage

“Ukoliko je satelit uočio splav, na osnovu GPS pozicije i odmaka od otprilike 2 sata za zaprimanje snimke, radi se proračun u hodu tj. korekcija pozicije za prevladavajući smjer valova i struje – pretpostavka gdje će splav biti odnesena za ta 2 sata plus, naravno, vrijeme doplovljenja brodova do pozicije”, dodaje Alujević. Naveo je da je potraga do sedmog dana i prekida vođena OK, ali ističe da je problem definitivno preuranjen prekid potrage. Prema njegovim riječima, puno je faktora koji određuju potragu pa i ciklon koji je onuda prošao, a vrti se kao centrifuga.

“Tako da se njegovim prolaskom splav vrati pod utjecaj prevladavajućih struja i vjetrova uobičajenih za područje. Uopće ne bi bilo nemoguće da se splav pod utjecajem ciklona udaljila pa opet strujom naknadno bila vraćena oko početne pozicije. Plus, gotovo sigurno su imali tzv. grid mrežu područja (kvadranata) po kojima su pretraživali. Ukoliko u jednom ne pronađu ništa, idu u drugi i tako redom na ogromnom području. Ako u jednom od kvadranata grida ne uočite splav, proći će puno vremena dok se vratite na isti kvadrant opet. Ako se uopće vratite”, kazao je dodajući kako je cijela operacija strašno složena.

Zdravka Grund
Telegram autor
552 članka Više o autoru
Više s weba