Macron nije tada došao u Zagreb, ali su se Kolinda Grabar-Kitarović i francuski predsjednik te godine ipak sreli: njihov susret na finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi još se, barem u ovdašnjoj javnosti, dobro pamti.
Tri godine kasnije datumi su konačno dogovoreni. Emmanuel Macron danas stiže u Zagreb, kao prvi francuski predsjednik u službenom posjetu Hrvatskoj. Dio je to njegove mini turneje, kako je opisuju francuski mediji, u sklopu koje putuje i u Rim i Vatikan.
Red trzavica, red očekivanja
Prvi službeni posjet jednog francuskog predsjednika u Hrvatskoj je, ne baš iznenađujuće, praćen finom dozom političkog nadmudrivanja – zašto predsjednik Zoran Milanović, koji je po funkciji al pari Macronu, nije pozvan na svečani ručak i zašto je Milanović, kako tvrdi premijer Andrej Plenković, odbio biti domaćin mada mu je to ponuđeno.
Dolazak francuskog predsjednika praćen je i dozom politički induciranih visokih očekivanja. Možda zato što je riječ o prvom službenom posjetu jednog francuskog šefa države. Ili zato što je to kod nas naprosto postalo običaj.
O čemu će se razgovarati
Dolazak Emmanuela Macrona svakako je bitan – politički, strateški, ekonomski. Potpisat će se novi sporazum o strateškom partnerstvu, koji će zamijeniti sličan iz 2010. godine, finalizirati prodaja 12 francuskih borbenih zrakoplova Hrvatskoj, razgovarati o stanju u našoj regiji, kao i u Ukrajini i Bjelorusiji, ali i o političkim ciljevima Hrvatske – ulasku u euro i u Schengen.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Francuska definitivno jest jedna od ključnih članica Europske unije u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. Jedina država EU-a koja je i nuklearna sila, a nakon Brexita, i jedina EU država koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Francusko gospodarstvo drugo je najveće u EU. Produbljivanje suradnje s Francuskom je, stoga, važno. Bitno je, međutim, imati na umu i okvire u kojima se ovaj posjet događa.
Dobar posao za Francusku
Macronov boravak u Zagrebu bit će prilika da se finalizira kupnja 12 francuskih borbenih zrakoplova za koje će Hrvatska izdvojiti oko milijardu eura. Nedavno je izbio golemi globalni skandal kad je Australija otkazala kupnju podmornica od Francuske, okrenuvši se suradnji s Velikom Britanijom i SAD-om. Padale su teške riječi, francuski veleposlanici pozvani su u Pariz „na konzultacije“, otkazivani su sastanci…
Ne pokušavamo ovime reći da je Hrvatska Australija, niti da je ugovor na borbene zrakoplove supstitut za debakl francusko-australskog deala. Ali sasvim je jasno koliko je Francuskoj stalo do ovakvih poslova – bilo gdje u svijetu. Francuska strana stoga može biti zadovoljna dobrim poslom u Hrvatskoj.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Posjetio skoro sve EU članice
Nadalje, Macron je, prema navodima medija, dosad posjetio sve zemlje članice Europske unije, osim Mađarske i Hrvatske. Logično je, dakle, da se u njegovom itineraru nađe Zagreb – a navodno se radi i na pripremama za posjet Budimpešti – sada kada je francuski predsjednik pri kraju petogodišnjeg mandata.
Predsjednički izbori u Francuskoj održavaju se u travnju 2022., i na njima će Macron nastojati osvojiti još jedan mandat (zasad se čini da s time ne bi trebao imati problema, no još je prerano za prognoze jer nisu svi kandidati poznati). Bit će to usred šestomjesečnog francuskog predsjedanja Europskom unijom koje počinje 1. siječnja.
Izbori usred predsjedanja
Što bi na to kazao Gordan Jandroković, možemo samo nagađati – šef Sabora je svojedobno objašnjavao da ne bi bilo dobro da se vladajuća većina raspadne usred hrvatskog predsjedanja EU-om jer bismo se onda fokusirali na unutarnja zbivanja, umjesto na predsjedanje. A Francuzi, eto, na izbore planirano idu usred svog predsjedanja. Što za ambicije hrvatske Vlade može biti jednako dobra i loša vijest.
Članak se nastavlja ispod oglasa
U Banskim dvorima očekuju Macronovu podršku za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen. Razgovori s Macronom o Schengenu su „dvostruko važni“, citirala je Hina početkom tjedna izvor iz Vlade, „kako s motrišta Francuske kao jedne od stožernih članica EU-a, tako i u svjetlu činjenice da Francuska od 1. siječnja ima predsjedništvo Vijeća“. Ovo je posjet „koji se uklapa u strateške ciljeve Hrvatske za 2022. godinu“.
Podrška za Schengen
Vlada, dakle, očekuje da će u vrijeme francuskog predsjedanja, koje traje do kraja lipnja 2022., biti na stolu realizacija oba cilja, i eura i Schengena. Oko eura nema previše dvojbi – u najavi posjeta, primjerice, francuski mediji pišu da bi Hrvatska trebala dobiti pozitivan signal.
No, kad je u pitanju Schengen treba zadržati određenu rezervu. Plenkovićev ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman vjerovao je prije dvije godine da bismo šengenskom području mogli pristupiti u vrijeme njemačkog predsjedanja. Od toga nije bilo ništa. Iza Njemačke, predsjedanje je preuzeo Portugal. Ništa. Pa Slovenija. Još ništa.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Malo dobrih vijesti
Tu dolazimo do one dobre/loše vijesti. Širenje Schengena može biti nepopularna tema za predsjednika koji je u predizbornoj kampanji za drugi mandat i koji je svojedobno glasno zagovarao suštinsku reformu Schengena. No, moguć je i suprotan rasplet – da Francuska doista pogura na dnevni red EU-a odluku o hrvatskom pristupanju (kako se nadaju u Banskim dvorima) baš kako bi pokazala da unutarnja zbivanja (izbori) ne utječu na predsjedanje.
U Zagrebu je, dakle, realno očekivati Macronovu načelnu podršku hrvatskom pristupanju Schengenu, upakiranu u oprezan diplomatski rječnik. Ali hoće li se doista već sljedeće godine konkretizirati? O tome će u Banskim dvorima ionako morati brinuti puno nakon što francuska delegacija napusti Hrvatsku.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Francuski predsjednik stigao u prvi službeni posjet Hrvatskoj. Što očekivati od Macronovog dolaska
Hrvatska je dio njegove mini turneje u sklopu koje ide i u Rim i Vatikan
Macron je, prema navodima medija, dosad posjetio sve zemlje članice Europske unije, osim Mađarske i Hrvatske. Logično je, dakle, da se u njegovom itineraru nađe Zagreb
Početkom 2018., dok je Emmanuel Macron bio u prvoj godini predsjedničkog mandata, a na Pantovčaku stolovala Kolinda Grabar-Kitarović, domaći mediji najavljivali su skori dolazak francuskog predsjednika u Hrvatsku. Na pripremi susreta se, navodno, intenzivno radilo i trebalo je još dogovoriti točne datume.
Macron nije tada došao u Zagreb, ali su se Kolinda Grabar-Kitarović i francuski predsjednik te godine ipak sreli: njihov susret na finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u Moskvi još se, barem u ovdašnjoj javnosti, dobro pamti.
Tri godine kasnije datumi su konačno dogovoreni. Emmanuel Macron danas stiže u Zagreb, kao prvi francuski predsjednik u službenom posjetu Hrvatskoj. Dio je to njegove mini turneje, kako je opisuju francuski mediji, u sklopu koje putuje i u Rim i Vatikan.
Red trzavica, red očekivanja
Prvi službeni posjet jednog francuskog predsjednika u Hrvatskoj je, ne baš iznenađujuće, praćen finom dozom političkog nadmudrivanja – zašto predsjednik Zoran Milanović, koji je po funkciji al pari Macronu, nije pozvan na svečani ručak i zašto je Milanović, kako tvrdi premijer Andrej Plenković, odbio biti domaćin mada mu je to ponuđeno.
Dolazak francuskog predsjednika praćen je i dozom politički induciranih visokih očekivanja. Možda zato što je riječ o prvom službenom posjetu jednog francuskog šefa države. Ili zato što je to kod nas naprosto postalo običaj.
O čemu će se razgovarati
Dolazak Emmanuela Macrona svakako je bitan – politički, strateški, ekonomski. Potpisat će se novi sporazum o strateškom partnerstvu, koji će zamijeniti sličan iz 2010. godine, finalizirati prodaja 12 francuskih borbenih zrakoplova Hrvatskoj, razgovarati o stanju u našoj regiji, kao i u Ukrajini i Bjelorusiji, ali i o političkim ciljevima Hrvatske – ulasku u euro i u Schengen.
Francuska definitivno jest jedna od ključnih članica Europske unije u političkom, gospodarskom i vojnom smislu. Jedina država EU-a koja je i nuklearna sila, a nakon Brexita, i jedina EU država koja je stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a. Francusko gospodarstvo drugo je najveće u EU. Produbljivanje suradnje s Francuskom je, stoga, važno. Bitno je, međutim, imati na umu i okvire u kojima se ovaj posjet događa.
Dobar posao za Francusku
Macronov boravak u Zagrebu bit će prilika da se finalizira kupnja 12 francuskih borbenih zrakoplova za koje će Hrvatska izdvojiti oko milijardu eura. Nedavno je izbio golemi globalni skandal kad je Australija otkazala kupnju podmornica od Francuske, okrenuvši se suradnji s Velikom Britanijom i SAD-om. Padale su teške riječi, francuski veleposlanici pozvani su u Pariz „na konzultacije“, otkazivani su sastanci…
Ne pokušavamo ovime reći da je Hrvatska Australija, niti da je ugovor na borbene zrakoplove supstitut za debakl francusko-australskog deala. Ali sasvim je jasno koliko je Francuskoj stalo do ovakvih poslova – bilo gdje u svijetu. Francuska strana stoga može biti zadovoljna dobrim poslom u Hrvatskoj.
Posjetio skoro sve EU članice
Nadalje, Macron je, prema navodima medija, dosad posjetio sve zemlje članice Europske unije, osim Mađarske i Hrvatske. Logično je, dakle, da se u njegovom itineraru nađe Zagreb – a navodno se radi i na pripremama za posjet Budimpešti – sada kada je francuski predsjednik pri kraju petogodišnjeg mandata.
Predsjednički izbori u Francuskoj održavaju se u travnju 2022., i na njima će Macron nastojati osvojiti još jedan mandat (zasad se čini da s time ne bi trebao imati problema, no još je prerano za prognoze jer nisu svi kandidati poznati). Bit će to usred šestomjesečnog francuskog predsjedanja Europskom unijom koje počinje 1. siječnja.
Izbori usred predsjedanja
Što bi na to kazao Gordan Jandroković, možemo samo nagađati – šef Sabora je svojedobno objašnjavao da ne bi bilo dobro da se vladajuća većina raspadne usred hrvatskog predsjedanja EU-om jer bismo se onda fokusirali na unutarnja zbivanja, umjesto na predsjedanje. A Francuzi, eto, na izbore planirano idu usred svog predsjedanja. Što za ambicije hrvatske Vlade može biti jednako dobra i loša vijest.
U Banskim dvorima očekuju Macronovu podršku za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen. Razgovori s Macronom o Schengenu su „dvostruko važni“, citirala je Hina početkom tjedna izvor iz Vlade, „kako s motrišta Francuske kao jedne od stožernih članica EU-a, tako i u svjetlu činjenice da Francuska od 1. siječnja ima predsjedništvo Vijeća“. Ovo je posjet „koji se uklapa u strateške ciljeve Hrvatske za 2022. godinu“.
Podrška za Schengen
Vlada, dakle, očekuje da će u vrijeme francuskog predsjedanja, koje traje do kraja lipnja 2022., biti na stolu realizacija oba cilja, i eura i Schengena. Oko eura nema previše dvojbi – u najavi posjeta, primjerice, francuski mediji pišu da bi Hrvatska trebala dobiti pozitivan signal.
No, kad je u pitanju Schengen treba zadržati određenu rezervu. Plenkovićev ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman vjerovao je prije dvije godine da bismo šengenskom području mogli pristupiti u vrijeme njemačkog predsjedanja. Od toga nije bilo ništa. Iza Njemačke, predsjedanje je preuzeo Portugal. Ništa. Pa Slovenija. Još ništa.
Malo dobrih vijesti
Tu dolazimo do one dobre/loše vijesti. Širenje Schengena može biti nepopularna tema za predsjednika koji je u predizbornoj kampanji za drugi mandat i koji je svojedobno glasno zagovarao suštinsku reformu Schengena. No, moguć je i suprotan rasplet – da Francuska doista pogura na dnevni red EU-a odluku o hrvatskom pristupanju (kako se nadaju u Banskim dvorima) baš kako bi pokazala da unutarnja zbivanja (izbori) ne utječu na predsjedanje.
U Zagrebu je, dakle, realno očekivati Macronovu načelnu podršku hrvatskom pristupanju Schengenu, upakiranu u oprezan diplomatski rječnik. Ali hoće li se doista već sljedeće godine konkretizirati? O tome će u Banskim dvorima ionako morati brinuti puno nakon što francuska delegacija napusti Hrvatsku.