Mnogi Francuzi su najavili predati prazan birački listić ili uopće ne izaći na izbore, jer odabir između Macrona i Le Pen vide kao izbor između dva zla.
Ključni glasači ljevice
Jean-Luc Melenchon, koji ne želi Le Pen za novu predsjednicu, pristašama je odlučno i više puta poručio da joj ne smiju dati niti jedan glas. No, za razliku od ostalih sudionika izborne utrke svojim biračima, njih 7,7 milijuna, Melenchon nije rekao da glasaju za Macrona.
Ankete pokazuju da oko trećina njegovih birača uopće ne planira izaći na izbore, oko 40 posto njih će glas dati Macronu, ali čak četvrtina se razmišlja prebaciti s jednog kraja političkog spektra na drugi i glasati za Le Pen.
Najviše glasova Melenchon je dobio od mlađih ljudi i muslimanske zajednice (zaokružilo ga je gotovo 70 posto muslimana), a i jedna i druga skupina je na mukama oko toga kome dati svoj glas u drugom krugu.
Članak se nastavlja ispod oglasa
‘Kuga i kolera’
Nezadovoljstvo mladih s ponuđenim izborom u drugom krugu proključalo je u prosvjede i okupaciju poznatog pariškog sveučilišta Sorbonne i drugih obrazovnih institucija. Tvrdili su da je pred njima “lažan izbor” – Macron koji nije ostvario obećanja i iz centra skrenuo udesno te Le Pen za koju smatraju da će biti još gora. “To je kao da biram između kuge i kolere”, opisala je 19-godišnja Maha koja unatoč tom neprivlačnom izboru planira glasati za Macrona.
Abdelkrim Bouadla, 50-godišnjak koji je kao i većina drugih francuskih muslimana razočaran Macronom, odabir između njega i Le Pen usporedio je s izborom između “slomljenih rebara i slomljenih nogu”. Ne želi da njegov glas za Macrona bude protumačen odobravanjem njegove dosadašnje politike, ali strahuje da bi ostanak kod kuće mogao značiti predsjedništvo nekog još “opasnijeg” – Marine Le Pen.
Melenchon je svojim biračima koji se nećkaju ponudio drugo rješenje. Uključuje se u utrku za premijera i pristašama je poručio da će, bude li dobio većinu u parlamentu, blokirati prijedloge s desnice bez obzira na to tko će biti predsjednik.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Strah od Le Pen
Kada su se Macron i Le Pen sukobili u drugom krugu izbora 2017., aktualni predsjednik uvjerljivo je pobijedio – za svaki glas koji je pripao Le Pen, Macron je dobio dva. O takvom rezultatu na ovim izborima Macron može samo sanjati, a oba kandidata su svjesna da bez neodlučnih birača neće pobijediti. Dok je Macron mlade birače pokušao pridobiti predstavljajući se kao netko tko razumije što ih zanima, muslimansku zajednicu redovito je upozoravao što bi za njih značilo predsjedništvo Le Pen, koja se nije udaljila od ekstremnih stavova oko migracija i Islama.
Le Pen je u ovom izbornom ciklusu bliže predsjedništvu nego 2017. ili 2012. kada se prvi put kandidirala, te je ublažila svoju retoriku oko nekih stvari, ali ne i oko “borbe protiv islamske ideologije” – između ostalog, želi zabraniti nošenje hidžaba i marama u javnosti. Macron ju je prozvao zbog njezine antimuslimanske retorike u ovotjednom televizijskom sučeljavanju ustrdivši da će time izazvati građanski rat.
Optužio ju je i da ovisi o Vladimiru Putinu, iskoristivši njezinu bliskost s Rusijom za dodatne napade. Le Pen je branila svoju rusku povezanost i raniju podršku Putinu ističući da je osudila invaziju na Ukrajinu te da je “slobodna žena”. No, mnogi u Europi su zabrinuti da bi, kao predsjednica, Le Pen potkopavala zajednički zapadni pristup prema Rusiji i ratu u Ukrajini.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Arogantni Macron
Le Pen je neodlučne birače, pak, pokušala pridobiti napadima na Macrona oko njegove nepopularne mirovinske reforme i ekonomske politike kao i zbog prividne arogantnosti i prezira prema Francuzima. “Macron jednostavno ne voli Francuze”, zaključila je u nedavnom intervju. Ta arogantnost Macronov je najveći problem. Iz debate s Le Pen, Macron je izašao kao pobjednik – prema građanima više je izgledao “predsjednički”, ali nije se mogao riješiti tog dojma da je arogantan. Uz to građani ga opisuju i kao elitista i predsjednika za bogate.
Tome su pridonijele njegove često nepromišljene izjave ili geste od kojih se nije mogao suzdržati i tijekom ove kampanje. Prije desetak dana je na kritike birača da se ponaša s prezirom prema narodu, vidno iznervirani Macron napravio gestu kojom je sugerirao da je muškarac lud. Macronov mandat obilježili su brojni slični primjeri udaljenosti od svakodnevnih problema građana. Predsjedništvo je započeo kao politički autsajder s velikom podrškom, ali pet godina kasnije, nakon što su ga upoznali, značajan dio Francuza ne samo da ga ne voli, nego ga i mrzi.
Upravo to bi moglo presuditi na ovim izborima. Je li mržnja koju je Emmanuel Macron potaknuo kod svojih sugrađana manja od straha koji izaziva Marine Le Pen? Osvoji li Macron drugi mandat, čime bi bio prvi francuski predsjednik kojem je to uspjelo od Jacquesa Chiraca prije dvadeset godina, Macron to neće uspjeti na temelju svojih prijedloga, obećanja ili osobnosti, nego zato što će ga birači vidjeti kao manje zlo.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Francuzi pred izbore dramatično razočarani Macronom: ‘Kao da biram hoće li mi slomiti nogu ili rebra’
Emmanuela Macrona mnogi vide kao arogantnog elitista, dok strahuju od budućnosti s Le Pen kao predsjednicom
Je li mržnja koju je Emmanuel Macron potaknuo kod svojih sugrađana manja od straha koji izaziva Marine Le Pen? Osvoji li Macron drugi mandat, čime bi bio prvi francuski predsjednik kojem je to uspjelo od Jacquesa Chiraca prije dvadeset godina, Macron to neće uspjeti na temelju svojih prijedloga, obećanja ili osobnosti
Ulazeći u drugi krug predsjedničkih izbora izgledno je da će Emmanuel Macron i sljedećih pet godina voditi Francusku. Posljednje ankete ukazuju da ima prednost od 10 do 14 postotnih bodova ispred izazivačice s krajnje desnice Marine Le Pen što bi mu trebalo osigurati drugi mandat. Međutim, kao gotovo nikad dosad u Francuskoj vlada veliko nezadovoljstvo, pa i bijes oko imena koja su se našla na biračkim listićima. Zbog toga se ne može isključiti da će doći do iznenađenja, odnosno da Le Pen zamijeni Macrona u Elizejskoj palači.
Ključnu ulogu u konačnoj odluci mogli bi imati birači krajnje lijevog kandidata Jean-Luca Melenchona. U prvom krugu, koji je potvrdio politički sumrak nekad dominantnih tradicionalnih stranaka lijevog i desnog centra, Melenchon je završio treći s 22 posto glasova, odmah za petama Le Pen. I ona i Macron su dva tjedna od tada proveli u lovu na Melenchonove birače i još uvijek neodlučne sugrađane. Pitanje je koliko su bili uspješni.
Mnogi Francuzi su najavili predati prazan birački listić ili uopće ne izaći na izbore, jer odabir između Macrona i Le Pen vide kao izbor između dva zla.
Ključni glasači ljevice
Jean-Luc Melenchon, koji ne želi Le Pen za novu predsjednicu, pristašama je odlučno i više puta poručio da joj ne smiju dati niti jedan glas. No, za razliku od ostalih sudionika izborne utrke svojim biračima, njih 7,7 milijuna, Melenchon nije rekao da glasaju za Macrona.
Ankete pokazuju da oko trećina njegovih birača uopće ne planira izaći na izbore, oko 40 posto njih će glas dati Macronu, ali čak četvrtina se razmišlja prebaciti s jednog kraja političkog spektra na drugi i glasati za Le Pen.
Najviše glasova Melenchon je dobio od mlađih ljudi i muslimanske zajednice (zaokružilo ga je gotovo 70 posto muslimana), a i jedna i druga skupina je na mukama oko toga kome dati svoj glas u drugom krugu.
‘Kuga i kolera’
Nezadovoljstvo mladih s ponuđenim izborom u drugom krugu proključalo je u prosvjede i okupaciju poznatog pariškog sveučilišta Sorbonne i drugih obrazovnih institucija. Tvrdili su da je pred njima “lažan izbor” – Macron koji nije ostvario obećanja i iz centra skrenuo udesno te Le Pen za koju smatraju da će biti još gora. “To je kao da biram između kuge i kolere”, opisala je 19-godišnja Maha koja unatoč tom neprivlačnom izboru planira glasati za Macrona.
Abdelkrim Bouadla, 50-godišnjak koji je kao i većina drugih francuskih muslimana razočaran Macronom, odabir između njega i Le Pen usporedio je s izborom između “slomljenih rebara i slomljenih nogu”. Ne želi da njegov glas za Macrona bude protumačen odobravanjem njegove dosadašnje politike, ali strahuje da bi ostanak kod kuće mogao značiti predsjedništvo nekog još “opasnijeg” – Marine Le Pen.
Melenchon je svojim biračima koji se nećkaju ponudio drugo rješenje. Uključuje se u utrku za premijera i pristašama je poručio da će, bude li dobio većinu u parlamentu, blokirati prijedloge s desnice bez obzira na to tko će biti predsjednik.
Strah od Le Pen
Kada su se Macron i Le Pen sukobili u drugom krugu izbora 2017., aktualni predsjednik uvjerljivo je pobijedio – za svaki glas koji je pripao Le Pen, Macron je dobio dva. O takvom rezultatu na ovim izborima Macron može samo sanjati, a oba kandidata su svjesna da bez neodlučnih birača neće pobijediti. Dok je Macron mlade birače pokušao pridobiti predstavljajući se kao netko tko razumije što ih zanima, muslimansku zajednicu redovito je upozoravao što bi za njih značilo predsjedništvo Le Pen, koja se nije udaljila od ekstremnih stavova oko migracija i Islama.
Le Pen je u ovom izbornom ciklusu bliže predsjedništvu nego 2017. ili 2012. kada se prvi put kandidirala, te je ublažila svoju retoriku oko nekih stvari, ali ne i oko “borbe protiv islamske ideologije” – između ostalog, želi zabraniti nošenje hidžaba i marama u javnosti. Macron ju je prozvao zbog njezine antimuslimanske retorike u ovotjednom televizijskom sučeljavanju ustrdivši da će time izazvati građanski rat.
Optužio ju je i da ovisi o Vladimiru Putinu, iskoristivši njezinu bliskost s Rusijom za dodatne napade. Le Pen je branila svoju rusku povezanost i raniju podršku Putinu ističući da je osudila invaziju na Ukrajinu te da je “slobodna žena”. No, mnogi u Europi su zabrinuti da bi, kao predsjednica, Le Pen potkopavala zajednički zapadni pristup prema Rusiji i ratu u Ukrajini.
Arogantni Macron
Le Pen je neodlučne birače, pak, pokušala pridobiti napadima na Macrona oko njegove nepopularne mirovinske reforme i ekonomske politike kao i zbog prividne arogantnosti i prezira prema Francuzima. “Macron jednostavno ne voli Francuze”, zaključila je u nedavnom intervju. Ta arogantnost Macronov je najveći problem. Iz debate s Le Pen, Macron je izašao kao pobjednik – prema građanima više je izgledao “predsjednički”, ali nije se mogao riješiti tog dojma da je arogantan. Uz to građani ga opisuju i kao elitista i predsjednika za bogate.
Tome su pridonijele njegove često nepromišljene izjave ili geste od kojih se nije mogao suzdržati i tijekom ove kampanje. Prije desetak dana je na kritike birača da se ponaša s prezirom prema narodu, vidno iznervirani Macron napravio gestu kojom je sugerirao da je muškarac lud. Macronov mandat obilježili su brojni slični primjeri udaljenosti od svakodnevnih problema građana. Predsjedništvo je započeo kao politički autsajder s velikom podrškom, ali pet godina kasnije, nakon što su ga upoznali, značajan dio Francuza ne samo da ga ne voli, nego ga i mrzi.
Upravo to bi moglo presuditi na ovim izborima. Je li mržnja koju je Emmanuel Macron potaknuo kod svojih sugrađana manja od straha koji izaziva Marine Le Pen? Osvoji li Macron drugi mandat, čime bi bio prvi francuski predsjednik kojem je to uspjelo od Jacquesa Chiraca prije dvadeset godina, Macron to neće uspjeti na temelju svojih prijedloga, obećanja ili osobnosti, nego zato što će ga birači vidjeti kao manje zlo.