Francuzi su i osmi vikend na ulicama; da, sve ih je manje, ali svejedno ne odustaju

Prosvjedi su krenuli zbog najave povišenja cijena goriva, pretvorili su se u pokret protiv vladajućih

Yellow vest "Gilets Jaunes" march along Rue Quatre September in Paris on January 5, 2019, during a rally by the anti-government protestors. - France's "yellow vest" protestors were back on the streets as a government spokesman denounced those still protesting as hard-liners who wanted only to bring down the government. Several hundred protestors gathered on the Champs Elysees in central Paris, where around 15 police wagons were also deployed, an AFP journalist said. Marches were underway in several other cities across France. (Photo by Olivier MORIN / AFP)
FOTO: AFP/Ilustracija

Francuska policija je u sukobu sa ‘žutim prslucima’ u subotu u Parizu uporabila suzavac, izvijestili su mediji navodeći i kako je odaziv na prvi prosvjed u novoj godini izgledao mnogo slabiji nego u studenom i prosincu. Prosvjednici su u središtu Pariza raznim predmetima gađali policiju koja je odgovorila uporabviši suzavac, izvijestili su mediji.

Podržavatelji pokreta ‘žutih prsluka’ u subotu su u Francuskoj ponovno izašli na ulice, osmi vikend zaredom. U Parizu su se prosvjednici okupili na Elizejskim poljanama i krenuli prema staroj gradskoj burzi. Iako neki mediji pišu ih se okupilo tek nekoliko stotina, iz videa i fotografija na društvenim mrežama jasno je da se ipak radi o većem broju ljudi. Službena brojka zasad još ipak nije poznata.

Na prvom prosvjedu 280.000 ljudi

Razmjerno slab odziv sugerira da prosvjedni pokret nakon Božića ne uspijeva vratiti vratiti zamah. Na prvi prosvjed “žutih prsluka” sredinom studenog u Francuskoj je izašlo više od 280.000 ljudi, a na prosvjedima idućih vikenda stotine osoba su privedene, deset ljudi je izgubilo život a mnogi su ozlijeđeni u sukobima s policijom.

Pokret, koji funkcionira bez jedinstvenog vođe, isprva se protivio povišenjima poreza na gorivo. Potonja su povišenja otkazana, no pokret je otada uputio šire zahtjeve, uključujući veće plaće, smanjivanje poreza i ustavni amandman kojim bi glasači imali pravo pokrenuti referendum vezano za određene politike.