Fuchs najavljuje reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja. Borasova reakcija je sve
Boras, između ostalog, zamjera Ministarstvu 'revolucionaran pristup' u donošenju novih zakona bez da su oni uključeni
Ključni zakoni koji definiraju područje znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj iduće bi godine trebali dobiti novo ruho. Naime, Ministarstvu znanosti i obrazovanja u planu je 2022. donijeti tri nova zakona: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakon o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju te Zakon o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju. S obzirom na obiman zahvat u koji se upušta ministarstvo Radovana Fuchsa, u javnosti se govori o reformi sustava znanosti i visokog obrazovanja.
Uostalom, Fuchs je to u nekoliko navrata i najavljivao. Pritom je ključan temeljni – Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO). Aktualan, donesen 2003. godine, uz brojne je izmjene i dopune teško primjenjiv na znanstvenu stvarnost 18 godina kasnije. Riječ je o zakonu na kojem su (bivši) ministri već lomili zube. Fuchs prvi, kada u svom prvom ministarskom mandatu nije uspio donijeti zakonski paket koji bi nanovo definirao sustav. Posljednji pokušaj bio je onaj Blaženke Divjak i njenog državnog tajnika Tome Antičića.
Upravo u tom razdoblju, Telegram je opširno problematizirao zašto i na samu naznaku promjene kreću agresivni nasrtaji akademske zajednice kojima se već i samu ideju o novom smjeru nastoji ugušiti. Da s najavom novih zakona ulazimo u novi val žestokih odgovora akademske zajednice, moguće je iščitati iz komentara rektora Damira Borasa na javno savjetovanje o Planu zakonodavnih aktivnosti Ministarstva obrazovanja za 2022. godinu.
Borasova primjedba na ‘revolucionaran pristup’
Ministarstvo je, naime, na e-savjetovanje uputilo svoj plan što će od zakona donositi iduće godine. Tu su, spomenuli smo ih, ključni zakoni koji definiraju sustav znanosti i visokog obrazovanja, a zapisano je da bi novi ZZDVO trebao biti gotov u prvom kvartalu 2022. Već i na sam plan Ministarstva, rektor Boras uputio je primjedbu. I krenuo, nimalo iznenađujuće, od autonomije sveučilišta. Ističe kako zakoni koji se namjeravaju donijeti “predstavljaju kompletan zakonodavni okvir unutar kojega sveučilišta imaju Ustavom zajamčenu autonomiju”.
U skladu s njome, nastavlja, sveučilišta samostalno odlučuju o svojem ustrojstvu i djelovanju pa zaključuje kako zakoni koje Ministarstvo planira donijeti predstavljaju “materiju koja zadire u srž sveučilišne autonomije”. Rektor zatim poučava da zakonodavac može “zadirati u tu materiju poštujući ustavnu autonomiju sveučilišta i samo sukladno propisanoj proceduri”. Ključni mu je prigovor, nastavlja, da se mijenjaju svi zakoni i da u to nije uključeno Sveučilište u Zagrebu.
“Sveučilište u Zagrebu djeluje neprekidno već 353. akademsku godinu i u svojoj se doista dugoj i časnoj povijesti nije susrelo s takvim revolucionarnim pristupom da se odjednom mijenja sve, a da pri tom najveće i najvažnije sveučilište u Hrvatskoj nije uključeno u dijalog oko planiranih promjena”, piše Boras pa dodaje da nisu uključeni ni Rektorski zbor RH, Nacionalno vijeće za znanost, itd. Zbog toga su, ističe, na Sveučilištu zabrinuti.
Optužbe za izvrgavanje procedure
Zatim navodi i da Ministarstvo krši proceduru jer su plan zakonodavnih aktivnosti pustili u javno savjetovanje kasnije no što to propisuje Zakon o procjeni učinaka propisa. Zamjerku nalazi i u tome što je, kako tvrdi, savjetovanje otvoreno na neadekvatnom obrascu. Finalno, ističe bojazan da će Ministarstvo nadalje izvrgavati proceduru.
“Problem nije samo proceduralni i formalni, nego i sadržajni jer potiče osnovanu sumnju da bi se u nastavku procedure moglo pokušati izbjeći prethodnu procjenu učinaka propisa, što bi moglo imati katastrofalne, nesagledive i dugoročne posljedice za sustav”, zaključuje Boras i traži da Ministarstvo “nedvosmisleno deklarira” da to neće činiti. O svemu ovome upitali smo Ministarstvo znanosti. Poručuju kako apsolutno poštuju propisane procedure za donošenje propisa iz svoje nadležnosti.
Iskrenje na relaciji Fuchs-Boras
Navode da su na propisanom obrascu, što im spori Boras, izradili prijedlog Plana zakonodavnih aktivnosti za 2022. zajedno sa svim obrascima svakog pojedinog zakona. Uredu za zakonodavstvo dužni su, dodaju, dostaviti usklađene sve obrasce do 1. prosinca ove godine, što najavljuju da će i učiniti. Osvrću se i na Borasovu primjedbu kako Sveučilište u Zagrebu nije uključeno u “dijalog oko planiranih promjena”.
Na zakonskim će prijedlozima, najavljuju, raditi povjerenstva koja će tek imenovati ministar Fuchs. Naglašavaju kako će u njihovom sastavu, kao jedan od neizostavnih dionika, sasvim sigurno sudjelovati i predstavnik Sveučilišta u Zagrebu. On “u svom radu u povjerenstvu može primjenjivati pristup (revolucionaran ili nerevolucionaran) koji smatra primjerenim”, zaključuju. Ozbiljno iskrenje na relaciji Sveučilište u Zagrebu – Ministarstvo znanosti u fazi u kojoj su zakoni samo najavljeni, tek je uvertira u burno razdoblje koje bi trebalo donijeti promjene sustavu nesklonom promjenama.