Nekad je nužno odabrati stranu

Fuchs predstavio reformu visokog obrazovanja: 'Više ne može - dajte nam novac i nemojte nas ništa pitati'

Ministar je objasnio kako će funkcionirati ugovori sa sveučilištima kojima će se kontrolirati trošenje sredstava

26.08.2021., Zagreb - Nakon sjednice Vlade ministar obrazovanja Radovan Fuchs dao izjavu okupljenim novinarima.
Photo: Robert Anic/PIXSELL
FOTO: Robert Anic/PIXSELL

Ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs danas je, na obrazovnoj konferenciji portala srednja.hr, govorio o reformi visokog obrazovanja, čije se donošenje kroz niz zakona priprema za iduću godinu. Nacrt novog, temeljnog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, najavio je, trebao bi biti gotov do konca studenog. Nakon toga slijedi sveobuhvatna javna rasprava o zakonskom prijedlogu, a prema ministrovoj najavi, zakon bi pred saborske zastupnike trebao stići u drugom kvartalu 2022.

Reformski procesi u sustavu znanosti i visokog obrazovanja, podsjetio je Fuchs, uvjetovani su Planom oporavka i otpornosti. Dvije su temeljne komponente novih reformskih zahvata, kazao je. To je uvođenje novog modela financiranja kroz cjelovite programske ugovore (financiranje visokih učilišta sukladno ugovorenim stavkama s državom) te jačanje infrastrukturnih i organizacijskih kapaciteta visokih učilišta kroz poboljšanje njihovog ustroja.

Zakoni nužni za financiranje

“Provedbu ove obje komponente omogućit će donošenje novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Bez toga nije moguće zadovoljiti uvjete iz Plana oporavka i otpornosti, odnosno zakone koji su navedeni kao potrebni treba donijeti kako bi se moglo ostvariti financiranje iz Plana”, pojasnio je Fuchs. Trenutno su, kako je rekao, u fazi konstituiranja povjerenstva za novi zakon.

U njemu će biti predstavnici svih javnih sveučilišta, najvećih javnih znanstvenih instituta, privatnih visokih učilišta te Nezavisnog sindikata znanosti. “Riječ je o širokoj lepezi ljudi, uglavnom mlađih, koji su u zamahu svojih kreativnih mogućnosti”, kazao je ministar, uvjeren da će izraditi izrazito dobar koncept zakona.

Bez potpisanog ugovora s državom, manji proračun

Opširno je govorio je novom modelu cjelovitog programskog financiranja javnih sveučilišta. Financiranje će se, po tom modelu, ugovarati nakon pregovaračkog postupka pojedinog sveučilišta s Ministarstvom. Tri su komponente programskog financiranja, pojasnio je. Osnovna se odnosi na plaće, materijalna prava zaposlenika, troškove poslovanja. Kroz razvojnu komponentu financiraju se, primjerice, školarine i troškovi plaćanja studijskih programa, a kroz izvedbenu komponentu sredstva se uvjetuju uspješnošću sveučilišta u ostvarivanju ugovorenih ciljeva.

“U prvoj fazi, programski će se ugovori zaključivati na tri godine. Inače se u svijetu zaključuju na pet godina, ali za prvi put je možda dobro na tri godine”, pojasnio je. Govorio je i o tome što će se dogoditi ako neko sveučilište odluči ne potpisati programski ugovor s državom. “Financiranje bi se tada nastavilo u idućoj akademskoj godini na način da bi raniji proračun iz prethodne godine bio umanjen za pet posto, s obvezom da se pristupi pregovorima za idući period”, istaknuo je Fuchs.

S druge strane, za sveučilišta koja potpišu programske ugovore i ostvare ugovorene ciljeve, slijedi nagrada. “Razgovara se o postotku i proračun se povećava za otprilike dva ili tri posto, možda i više, zavisi od državnog proračuna koji je varijabilan. No ono što je fiksno potpisano za tri godine, to je garantirano u državnom proračunu za taj period”, objasnio je funkcioniranje programskih ugovora.

Jednostavnija pravila za napredovanje znanstvenika

“Mislimo da će ovakav model financiranja unaprijediti praćenje svrsishodnog i odgovornog trošenja financija na sveučilištima i javnim znanstvenim institutima”, podcrtao je. Najavio je i redefiniranje uloge javnih znanstvenih instituta, koji bi, u suradnji sa sveučilištima, svoj potencijal trebali iskoristiti u organizaciji i provođenju doktorskih studija.

Napomenuo je i da će sveučilišta morati pristupiti kritičkoj valorizaciji svojih postojećih studijskih programa. “Imamo ih jako puno koji postoje, a pritom nemaju nijednog upisanog studenta ili tek jednog, dva, tri i zato postoje potrebe da se napravi ozbiljna analiza studijskih programa”, rekao je. Najavio je i brža te jednostavnija zakonska rješenja i pravila za napredovanje znanstvenika. “Mislimo da treba pojednostaviti te komplicirane procedure i omogućiti zaista kvalitetnima da napreduju”, rekao je.

‘Vidim kritike slične kao prije 10 godina’

Referirao se i na tzv. Fuchsove zakone, koje nije uspio donijeti tijekom svog prvog ministarskog mandata prije desetak godina. I sada, kaže, vidi slične kritike kao prije 10 godina. “Vidim, pojavljuju se pamfleti koji problematiziraju ubijanje autonomije sveučilišta. Nema nikakvog ubijanja autonomije sveučilišta, nije toga bilo ni prije 10 godina. Čitav niz kritičara tadašnjih zakona sada otvoreno kažu da su pogriješili. Mislim da sada imamo i bolje razumijevanje programskih ugovora i čini mi se da je sada povoljnija klima”, rekao je ministar.

U konačnici, vezano za programske ugovore, podcrtao je: “Država ima pravo potpisati programski ugovor i dogovoriti se što želi za taj novac, s ciljem da regulira namjensko trošenje sredstava i da može pitati na što je novac potrošen. Više ne može biti – dajte nam novac i nemojte nas ništa više pitati”, zaključio je Fuchs o obrisima reforme visokog obrazovanja.