Gej aktivist iz Mađarske za Telegram: 'Naš život pod Orbanovim anti-LGBT zakonima'

Poruka konzervativnoj Vladi

Za razliku od nekih prideova u zapadnoj Europi, kojima se, kaže Modolo, ponekad spočitava da su postali previše komercijalni – da su previše festivali, a premalo prosvjedi – u Budimpešti to nikada nije bio slučaj. Pogotovo ne ove godine.

Rekordan broj ljudi, koji su prošle subote marširali ulicama noseći transparente i zastave u duginim bojama, bio je poruka konzervativnoj vladi premijera Viktora Orbana. Ljudi su prosvjedovali i protiv vladine politike prema LGBTQ+ osobama, osobito protiv nedavno izglasanog kontroverznog zakona koji je izazvao kritike i osude i izvan granica Mađarske.

Komisija i članice kritiziraju zakon

Tim je zakonom zabranjeno prikazivanje i promicanje homoseksualnosti, promjene spola te rodnog identiteta različitog od spola po rođenju mlađima od 18 godina u školskim materijalima, TV programima i slično. Europska komisija, čija predsjednica Ursula von der Leyen zakon smatra “sramotom”, pokrenula je zbog tog propisa postupak protiv Mađarske.

I većina zemalja članica Europske unije osudila je potez Orbanove vladajuće većine, dok su uoči Pridea predstavnici 30-ak veleposlanstava i međunarodnih instituta uputili javnu podršku LGBTQI+ zajednici u Mađarskoj. Hrvatska – pisao je o tome nedavno i Telegram – nije bila među potpisnicima te zajedničke izjave.

Radionice za učenike i studente

Sporni zakon – koji mađarski premijer Orban žestoko brani, poručujući da Mađarska ima pravo sama odlučivati kako će odgajati i obrazovati djecu te da se “briselski birokrati” nemaju što u to miješati – utjecat će i na rad udruge Szimpozion Egyesület, u kojoj je vrlo aktivan i Telegramov sugovornik, 27-godišnji Akos.

Udruga, kako smo napomenuli, pruža podršku LGBTQ+ osobama, s posebnim naglaskom na mladima. Jedna od njihovih redovitih aktivnosti su radionice, koje u suradnji s lezbijskom udrugom Labrisz provode, među ostalim u srednjim školama, na sveučilištima i u kompanijama. Dosad su održali više od 500 radionica.

Te je radionice udruga Labrisz pokrenula prije 21 godinu, a od 2007. provode ih zajednički. Učenicima srednjih škola i studentima opisuju i približuju mađarsku LGBTQ zajednicu kroz vlastite životne priče. Svake godine posjete tridesetak škola. Barem je tako bilo do srpnja ove godine kada je na snagu stupio kontroverzni propis.

Učitelji strahuju od otkaza i prijava

“Moram reći da je zakon vrlo nejasan. Ne precizira što je točno zabranjeno, niti kaže što će biti sankcije ako ga prekršite. Na primjer, brani ‘promoviranje’ homoseksualnih i transrodnih tema, ali iz pravne perspektive teško je definirati što ‘promoviranje’ znači. U ovom trenutku zato ne znamo što će se točno dešavati”, kaže Akos na pitanje o budućnosti njihovih radionica u srednjim školama.

Čini se, međutim, da je zakon već proizveo negativan efekt, bez obzira na to koliko je (ne)precizan: učitelji koji su ranije pozivali udruge da u njihovim razredima održe radionice, sada im govore da se boje opet ih pozvati. “Boje se da mogu dobiti otkaz ili se čak suočiti s kaznenim prijavama od strane školskih uprava ili pojedinih roditelja”, priča nam Akos koji procjenjuje da će novi propis rezultirati time da će diskusija o LGBT temama u školama postati tabu.

Udruge će, ističe, i dalje nastojati doći do mladih ljudi – fokusirati se više na fakultete, kompanije, organizacije mladih – jer ne žele da više od dva desetljeća dragocjenog iskustva u pružanju podrške kroz ovaj program, osobito mladima, naprosto propadnu. Koliko podrška znači, Telegramov sugovornik zasigurno zna i iz vlastitog iskustva.

Kako su doznali baka i djed

Odrastao je u malom gradu na jugoistoku Mađarske, blizu rumunjske granice. Iz djetinjstva ima, kaže, vrlo lijepe uspomene. No, o LGBT temama se u toj maloj zajednici nije razgovaralo, osim što su se pojavljivale sporadično, ali ne u pozitivnom kontekstu – kao, na primjer, predmet zafrkancije u školi među dječacima. “Ne na moj račun, nego općenito”, kaže Akos koji je sa 14 godina shvatio da je gej i to vrlo brzo prihvatio.

Sa 19 godina preselio je u Budimpeštu i tu se uključio u LGBT aktivizam. Mami se outao, ali se, veli, ustručavao to kazati baki i djedu. No, ipak su doznali: “Jedne su me godine vidjeli na televiziji, u povorci Pridea, s kišobranom u duginim bojama”. Za njih je to, kaže, bilo “malo šokantno” i teško za prihvatiti, ali je prošlo “bolje nego što sam očekivao”.

Izjašnjavanje o spornom zakonu

A kako će proći referendum koji ovih dana najavljuje Viktor Orban? Mađarski premijer planira najkasnije početkom sljedeće godine raspisati referendum s nekoliko pitanja vezanih uz sporni zakon. Izborno povjerenstvo, javljaju agencije, ovog je petka odobrilo referendumska pitanja – primjerice, ‘podržavate li održavanje radionica o seksualnoj orijentaciji u školama bez pristanka roditelja’ ili ‘trebaju li djeci biti dostupni postupci promjene spola’.

“Pitanja koja su predvidjeli su vrlo sugestivna”, smatra Akos, “pa čak i ako podupirete LGBT zajednicu, ne biste automatski zaokružili ‘da’ na ta pitanja”. Situaciju pritom uspoređuje s referendumom održanim prije pet godina, kada je Orbanova vlada na izjašnjavanje stavila kvote za prihvat migranata, dogovorene na razini EU.

Hoće li birači bojkotirati referendum?

Iako je golema većina onih koji su izašli, 98 posto, glasala protiv kvota, rezultati nisu bili pravno valjani jer je odaziv bio manji od 50 posto. Ali Orban, očekivano, nije priznao poraz, nego dapače tvrdio da su postigli izniman rezultat. Akos očekuje da će se bojkot ponoviti i na novom referendumu.

“Referendum nema smisla, to je samo propagandno oruđe vlade. Mislim da će biti kao 2016.. Očekujem da će većina oporbenih stranaka, kao i većina LGBT organizacija, uključujući moju, bojkotirati referendum i da, kao ni prošli put, neće postići traženi odaziv“, procjenjuje Telegramov sugovornik.

Zagrijavanje za parlamentarne izbore

Pritom podsjeća i da Mađarska sljedeće godine ide na parlamentarne izbore, na kojima ujedinjena oporba, izgleda, doista ima šanse smijeniti Orbana. Orban je na vlasti od 2010. godine i dosad je uvjerljivo pobjeđivao. Ankete u ovom trenutku pokazuju da su Orbanov Fidesz i ujedinjene oporbene stranke izjednačene.

Situacija stoga podsjeća na Poljsku gdje su za parlamentarne, a potom i za predsjedničke izbore, vladajući političari koristili anti-LGBT retoriku i poteze kako bi na tom pitanju motivirali svoje birače (poljski predsjednik Andrzej Duda se, na primjer, lanjskog lipnja uoči izbora zalagao za zabranu učenja o LGBT temama u školama).

Zašto LGBT osobe odlaze?

Koliko je, međutim, teško živjeti u takvim okolnostima? S jedne strane, sve je više ljudi u društvu koji su otvoreno gej, kaže Akos, od glumaca do političara, a pogotovo mladih koji na YouTubeu, Instagramu, TikToku vrlo otvoreno govore o LGBT temama. Međutim, u isto vrijeme zbog anti-LGBT zakona atmosfera je pogoršana, pa mnogi, tvrdi naš sugovornik, čak i napuštaju Mađarsku.

Među njima je, na primjer, i urednik dječje knjige, koja je od svog prvog izdanja lani na udaru krajnje desnice i konzervativnih krugova. Boldizsar Nagy je primao prijetnje zbog zbirke bajki s inkluzivnim pristupom prema manjinama – poznati glavni likovi, od Snjeguljice do Pepeljuge, pripadaju manjinama, uključujući i LGBTQ. Mediji su nedavno objavili da Nagy i njegov partner odlaze iz Mađarske.

Jedna je bitka izgubljena, ali…

Akos, međutim, unatoč svemu djeluje optimistično. “Novi zakon je vrlo loš za LGBT zajednicu. Ali, zahvaljujući i tome, mađarska LGBT zajednica vidljivija je nego ikad. Ovu bitku smo izgubili jer je zakon donesen, ali dugoročno, mislim da trebamo iskoristiti ovu vidljivost i veliku pozornost”, kaže.

Spominje pritom i ankete koje, veli, pokazuju da većina mađarskih građana podupire LGBT prava. Mediji su, primjerice, nedavno izvijestili o istraživanju javnog mnijenja po kojem 56 posto ispitanika prihvaća homoseksualnost, dok je u Ipsosovom istraživanju 46 posto anketiranih podržalo istospolne brakove. Mađari „puno više prihvaćaju“ LGBT osobe „nego što to vlada želi priznati ili pokazati“, uvjeren je Akos. Koliko je to točno, pokazat će se uskoro i na biralištima.