Glavni direktor HUP-a ima intrigantan prijedlog za rješavanje golemih povlaštenih mirovina
Osim povlaštenih mirovina, Majetić ističe manjak godina staža kao ključan problem sustava
Glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić iznio je intrigantan prijedlog za saniranje jednog dijela mirovinskog sutava, povlaštenih mirovina koje godišnje iznose oko 6 milijardi kuna. “Njih treba maknuti iz mirovinskog fonda”, kazao je Majetić u današnjem razgovoru za portal Novac.hr.
“Te mirovine uglavnom nisu zarađene radom, nego je država posebnim propisima određenim kategorijama građana odlučila dati posebna prava. Ne ulazim u opravdanost toga, to je politička odluka, pa ako država želi i može imati takve umirovljenike, neka ih ima, ali oni se ne mogu financirati iz HZMO-a, nego ih treba financirati iz posebnog fonda ili izravno iz proračuna”.
Odvajanje doprinosa i političkih odluka
“Tako bismo imali transparentniji i održiviji mirovinski sustav jer bi bio za barem šest milijardi kuna u manjem deficitu nego sada”. Nešto slično sugerirala je i Europska komisija: jasno oznažavanje dijela mirovina koji se isplaćuje temeljem uplaćenih doprinosa, i dijela koji predstavlja socijalni transfer temeljem političke odluke neke vlade. Iz brojnih razloga vlade mogu odlučiti da žele zaštiti ugrožene društvene skupine, ali takva davanja nemaju veze s doprinosima za mirovine.
Strogim odvajanjem mirovinskih isplata – redovne iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, a povlaštene iz posebnog fonda ili proračuna – ne bi se smanjio ukupan minus sustava, koji se i tako krpa proračunskim sredstvima. No, uvela bi se određena razina transparentnosti i kontrole toka novca, što je preduvjet za bilo kakav razgovor o dugoročnoj reformi.
‘Glavni problem nije dob, nego staž’
Osim povlaštenih mirovina, njih 175 tisuća koje godišnje čine oko 15 posto ukupnog davanja za mirovine, direktor HUP-a problematizira pitanje nedostatnog staža. “Ono što sindikati postavljaju kako najproblematičnije u mirovinskoj reformi, odlazak u mirovinu sa 67 godina, nije ključno pitanje”, dodao je. “Glavni problem mirovinskog sustava nije dob umirovljenja, nego su to godine staža.
“Ako naš radnik u prosjeku radi 30 godina, onda to znači da je deset godina manje uplaćivao u mirovinski fond, dok će, s druge strane, deset godina dulje primati mirovinu i tu onda matematika ne funkcionira”, rekao je.
“Svi očekuju veće mirovine. I ja se slažem da bi one trebale biti veće, ali ako malo ili kratko uplaćujemo u mirovinski fond, onda će i mirovine biti male, a porezi visoki jer se mirovinski sustav mora djelomično financirati iz poreza. Ako matematika mirovinskog sustava daje rezultat s minusom, onda moramo vidjeti kako taj minus smanjiti i s vremeno pretvoriti u plus. Model u kojem na jednog umirovljenika praktički dolazi jedan zaposleni nije održiv”.