Glavni tajnici ministarstava imat će veću plaću od bilo kojeg ministra, pa i od Plenkovića. Kako je uopće do toga došlo?

Plaće, primjerice, neće rasti državnim tajnicima

Bilateralni susret premijera Kyriakosa Mitsotakisa s predsjednikom Vlade RH Andrejom Plenkovićem. Ponedjeljak, 21. kolovoza 2023. (SOTIRIS DIMITROPOULOS / EUROKINISSI) Photo: Sotiris Dimitropoulos/EUROKINISSI/PIXSELL
FOTO: Sotiris Dimitropoulos/EUROKINISSI/PIXSELL

Glavni tajnici ministarstava imat će veću plaću od bilo kojeg ministra u Vladi, potpredsjednika Vlade, pa čak i od predsjednika Vlade, Andreja Plenkovića. Ujedno nisu jedini koji će po primanjima preteći ljude koji sjede u Vladi i vode državu.

Ispostavilo se to nakon što je objavljen prijedlog koeficijenata za državne službenike koji bi trebao ići u primjenu već tijekom ožujka sukladno novom zakonu o plaćama u državnoj službi.

Prijedlog je objavio Jutarnji, a u Ministarstvu uprave i pravosuđa su za 24 sata potvrdili da je to tek jedan od prijedloga za raspravu sa sindikatima. No, potvrdili su i da bi neki rukovodeći službenici prema visini plaće mogli preteći svoje šefove.

Glavni tajnici s plaćom od 3220 eura

Glavni tajnici ministarstava bi tako imali prosječnu neto plaću od 3220 eura. Usporedbe radi, premijer je, s olakšicom za troje malodobne djece, lani imao prijavljenu plaću od 3195 eura.

Ministar Malenica, također s troje djece, ima plaću od 2405 eura. Ministrica Nikolina Brnjac ima plaću od 2353 eura. Prosječno je ministarska plaća oko 2500 eura. Potpredsjednici Vlade imaju oko 2800 eura, s tim da Tomo Medved ima 3059 eura.

Plaće neće rasti državnim tajnicima

Po hijerarhiji su odmah ispod ministara državni tajnici koji imaju plaću od 2300 eura. Plaće im neće rasti pa će tako ravnatelji uprava, kojima su oni nadređeni, imati veću plaću i od njih i od ministara. Imat će oko 3000 eura.

Od ministara će više imati i neki glavni i posebni savjetnici, kojima će plaća biti oko 278o eura. Do ovoga je došlo tako da se plaće ministara, državnih tajnika, ravnatelja Mirovinskog zavoda, Zavoda za zdravstveno osiguranje, Državnog inspektorata i niza dužnosnika koje imenuje Vlada određuju Zakonom o pravima i obvezama državnih dužnosnika.

Oni imaju različitu osnovicu i koeficijente koji nisu rasli. No, plaće službenika su iz godine u godinu polako rasle i tako je došlo do situacije da su neki podređeni po plaći prestigli nadređene. Službenici, usto, imaju pravo na božićnicu, regres i uskrsnicu, dok ministri, koji su dužnosnici, to pravo nemaju.