Gledamo li masovnu konsolidaciju protiv Vlade? Ne, već strah desnijih birača od ponovnog gubitka vlasti
Kao i lani, pad podrške uslijedio je tek nakon internih potresa i rušenja
Tijekom prošlogodišnje afere bivšeg predsjednika HDZ-a Tomislava Karamarka, tadašnjeg potpredsjednika hrvatske Vlade, došlo je do bizarne pojave u anketama o rejtingu njegove stranke i Vlade. Iako su društvene mreže, portali, televizije i novine svakodnevno izvještavali o novim detaljima velike afere s MOL-om, rejting HDZ-a i Vlade padao je razmjerno sporo.
S obzirom na medijsku eksponiranost i uistinu uznemirujuće detalje afere, logično je bilo očekivati drastičan pad podrške vladajućoj stranci, kao recimo nakon Sanaderovih afera. Međutim, kao što je Telegram pisao prošle godine, pravi pad popularnosti HDZ-a i Vlade dogodio se tek kasnije, nakon što je HDZ zbog afere morao krenuti u rušenje vlastite Vlade na čelu s Tihomirom Oreškovićem. Tada smo objavili ovaj graf:
Točno kako smo tada predvidjeli, rejting HDZ-a oporavio se čim su stvoreni novi, realni uvjeti za povratak na vlast (promjena nepopularnog predsjednika s čela stranke, odabir novog vodstva, i skori odlazak na parlamentarne izbore). Za mjesec dana objavili smo sljedeći graf, uz analizu brzog oporavka rejtinga stranke:
Zaključak je bio kako su tradicionalni birači HDZ-a, i oni koji su mu načelno skloni, bili iznimno razočarani nasilnim i nepametim odlaskom s vlasti. To, a ne sama afera s MOL-om, dovelo je do kraha rejtinga. “Obzirom da su birači HDZ-a bili zadovoljni prošlom Vladom, pravi pad podrške HDZ-u uslijedio je nakon sramoćenja s pokušajima preslagivanja saborske većine, te, na kraju, s bizarnim manevrom rušenja vlastitog premijera”, objavili smo tada.
HDZ-ovi birači ne toleriraju odlazak s vlasti
Jednako tako, Vlada u kojoj je HDZ 2016. sudjelovao držala se relativno OK tijekom afere – 41,5 posto birača nije podržavalo njen rad. Prije izbijanja ove zadnje krize vlasti, 36,9 posto birača nisu podržavali rad Vlade premijera Plenkovića.
Rejting Oreškovićeve vlade sunovratio se tek nakon što je HDZ krenuo u proces njegova opoziva i samovoljnog silaska s vlasti, nakon čega je 51,9 posto birača bilo protiv rada Vlade. Što je gotovo identičan broj birača koji su, nakon nedavnog izbacivanja Mosta iz Vlade, bili protiv njenog rada:
Hrvatski mediji, uključujući i ovaj, nakon jučerašnje objave CroDemoskopa zaključili su kako se hrvatska javnost konsolidirala protiv Plenkovića i njegove Vlade, nakon niza nepopularnih poteza i događaja: Lex Agrokor, spašavanje ministra Marića, svađa s Mostom zbog istog ministra, kriza vlasti u Saboru… To možda vrijedi kod izbijanja Plenkovića na prvo mjesto nepopularnih političara, no ne nužno i za rejting HDZ-ove Vlade.
Ozbiljan pad optimizma kod HDZ-ovih birača
Detaljnija analiza jučer objavljenog CroDemoskopa ukazuje da je najveći pad društvenog optimizma registriran kod birača vladajućih stranaka, HDZ-a i Mosta – kod Mosta, logično, vrlo drastično, s 40 na 10 posto, ali njegovih birača manje je nego HDZ-ovih. U travnju, prije krize vlasti, a nakon slučaja Agrokor, 70 posto HDZ-ovih birača bilo je optimistično oko smjera u kojem država ide.
Nakon krize vlasti, optimizam je izrazilo njih 54,7 posto.
Postoji velika šansa kako ne gledamo masovnu konsolidaciju javnog mijenja protiv desne vlade, već obnovljeni strah HDZ-ovih birača od novog odlaska s vlasti. Ta stranka stabilnu vlast ne uživa od izbora 2011. godine; prvo su četiri godine proveli u opoziciji, a zatim su dvije morali titrati oko Mosta. Što za Plenkovića uopće nije dobro: HDZ je 2016. pokazao što taj strah donosi u efikasnom rješavanju svih problema na putu do vlasti.