Globalno zatopljenje znači katastrofu za Sredozemlje. Prijete ekstremne temperature, stravični požari i nove bolesti
Temperature na Mediteranu bi mogle narasti 20 posto više od globalnog prosjeka
Ujedinjeni narodi su u ponedjeljak objavili dosad najdramatičnije izvješće o klimatskim promjenama, U njemu upozoravaju na budućnost sa sve učestalijim vremenskim ekstremima zbog globalnog zatopljenja za koje je, prema izvješću, “nedvojbeno” odgovorno čovječanstvo.
Posljedice klimatskih promjena pogađaju cijeli svijet, međutim, kako piše Deutsche Welle, ljudi koji žive oko Sredozemnog mora čak bi mogli proći lošije od drugih. Znanstvenici predviđaju da bi u toj regiji temperatura mogla porasti za 20 posto više od globalnog prosjeka.
Trenutno se Grčka, Italija i Turska, kao i niz drugih zemalja, bore sa stravičnim požarima koji se šire zbog isušene vegetacije i jednog od najgorih toplinskih valova u sjevernom dijelu Sredozemlja. A, prema projekcijama klimatskih znanstvenika, toplinski valovi će idućih godina postati još i gori.
Ekstremno nevrijeme intenzivnije i češće
Prema UN-ovom izvješću, prosječna globalna temperatura već je porasla za 1,1 stupanj u odnosu na predindustrijske razine, toplinski valovi su sve češći, intenzivniji i traju duže, a istovremeno su učestalije su i jake kiše.
“Mi već uočavamo klimatske promjene u svim dijelovima svijeta, a ekstremne vremenske prilike bit će sve intenzivnije i češće”, istaknula je za DW jedna od autorica UN-ovog izvješća Friederike Otto sa Sveučilišta u Oxfordu. Ona je nakon objave izvješća poručila kako “nismo osuđeni na propast”, jer se te promjene mogu stabilizirati ili čak i preokrenuti dođe li odmah do značajnog smanjenja emisija stakleničkih plinova.
Gotovo sve zemlje svijeta su se Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. obvezale na ograničavanje rasta temperature do 2 stupnja Celzijeva do kraja stoljeća, a i da ga, ako je moguće, zadrže ispod 1,5 stupnjeva. Međutim, u UN-ovom izvještaju procjenjuje se da će granica od 1,5 stupnjeva biti premašena u narednih 15 godina.
Na Mediteranu temperatura za 20 posto više
Drugi od ukupno tri dijela UN-ovog izvještaja, koji bi trebao biti objavljen u veljači i koji će govoriti o utjecajima klimatskih promjena, pokazat će kako će temperatura na Mediteranu porasti više od globalnog prosjeka – za nekih 20 posto.
“Razlozi za brigu uključuju rizik od porasta razine mora, gubitak biodiverziteta na kopnu i u moru, rizike povezane sa sušama, šumskim požarima, promjene ciklusa kruženja vode, prijetnje proizvodnji hrane, zdravstvene rizike u urbanim i ruralnim područjima zbog vrućina te promijenjene prijenosnike bolesti”, ukazuju znanstvenici.
‘Projekcije su zabrinjavajuće’
Grupu autora koja priprema taj dio izvještaja predvodi Hans-Otto Pörtner iz Instituta Alfred Wegener u njemačkom Bremerhavenu. Komentirajući aktualni toplinski val u Sredozemlju za njemački list Spiegel, Pörtner je rekao kako se ekstremne vremenske prilike u toj regiji “uklapaju u projekcije” njegovog tima. A te projekcije su zabrinjavajuće, ako globalna temperatura poraste za dva stupnja, površina uništena šumskim požarima mogla bi se povećati za 87 posto.
Klimatske promjene mogle bi izazvati i poplave u priobalnim područjima kao i smrtonosne vrućine. Znanstvenici predviđaju da će oko 93 milijuna ljudi u sjevernom Sredozemlju biti izloženo visokima ili vrlo visokim temperaturama do sredine ovog stoljeća, navodi se u izvještaju, koji prenosi novinska agencija AFP.
“Da bi se preživjelo te vrućine jedina opcija je klimatizacija 24 sata dnevno i sedam dana tjedno. A ljudi to ne mogu platiti”, rekao za AFP britanski profesor Ilan Kelman.
Klimatske promjene su ‘gamechanger’
Kelman je dodao kako postoje i praktični koraci koje vlade mogu poduzeti kako bi zaštitile stanovništvo od požara i poplava, između ostalog i jednostavne planove za evakuaciju u hitnim slučajevima. Na Mediteranu već živi preko pola milijarde ljudi i broj stanovnika će premašiti 650 milijuna u narednih 30 godina. “Sve više ljudi i sve više imovine izloženo je opasnosti, a mi ne obučavamo ljude za borbu s atipičnim pojavama kao što su požari, poplave i suše”, naglasio je Kelman.
List Spiegel je istaknuo da aktualni požari nisu automatska posljedica globalnog zagrijavanja, jer njih izazivaju i drugi faktori, a Friederike Otto je napomenula kako su klimatske promjene ‘gamechanger’ (faktor koji mijenja pravila igre), kad su u pitanju ekstremne vrućine.
“Svaki toplinski val danas je postao i vjerojatniji i intenzivniji zbog klimatskih promjena koje izazivaju ljudi”, poručila je.