Portal za društvena i kulturna pitanja. I svijet koji dolazi.

Politika & Kriminal

Gomilaju se problemi oko obnove Sveučilišta, Boras pisao Plenkoviću i Horvatu. Žali se na rokove i birokraciju

Rektor piše o problemima s kojima se susreću u pokušaju obnove gotovo 60 posto sveučilišnih prostornih kapaciteta

FOTO: Jurica Galoic/Pixsell

Da žele bržu i efikasniju obnovu te intenzivniju komunikaciju i suradnju oko iste, ovoga su tjedna sa Sveučilišta u Zagrebu poručili predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću i ministru graditeljstva Darku Horvatu. U dopisu kojega im je u ponedjeljak poslao rektor Damir Boras, navodi se niz problema s kojima se Sveučilište susreće u pokušaju obnove gotovo 60 posto sveučilišnih prostornih kapaciteta. Točnije, oko 300.000 sveučilišnih kvadratnih metara čeka na obnovu.

Boras u četiri točke navodi Plenkoviću i Horvatu ključne probleme Sveučilišta oko obnove; među njima su, kao i kod ostalih koji su za obnovu dobili EU sredstva, prekratki rokovi kao i birokratske zavrzlame koji cijeli proces usporavaju. Primjerice, zbog uvjeta potrošnje sredstava, na Sveučilištu ne znaju gdje će smjestiti fakultete dok im se zgrade obnavljaju i mogu li zbog toga ići u zakup zamjenskog prostora.

Dvojbeno pitanje preseljenja i najma tijekom radova

Sveučilište u Zagrebu i njegovi fakulteti potpisali su ukupno 38 ugovora za obnovu, financiranu iz Fonda solidarnosti EU, u ukupnom iznosu od 2.052.898.252 kuna. Najveći broj tih ugovora – 21 – odnosi se na cjelovitu obnovu zgrada koje su, većinom, dio kulturno povijesne cjeline grada Zagreba. Zbog toga se, piše Boras Plenkoviću i Horvatu, primjenjuju posebni propisi i procedure koji zahtijevaju “i duže vrijeme same pripreme i zatim i provedbe zahvata”.

Zbog opsega nužnih zahvata na Sveučilištu, vrijednosti investicija i dugotrajnosti propisanih postupaka (ovdje rektor apostrofira dugotrajne postupke javne nabave), apelira na Plenkovića i Horvata da žurno riješe četiri stvari. Prvo, da se produlji rok korištenja ugovorenih bespovratnih sredstava. Navodi kako rok Fonda “najkasnije do 1.5.2022. godine, s mogućnošću produljenja najkasnije do 17.6.2022.” apsolutno nije dostatan za provedbu ugovorenih projekata.

Drugo, rektor traži da se otklone nejasnoće oko toga mogu li fakulteti, za vrijeme obnavljanja svojih zgrada, zakupiti zamjenski prostor i trošak pokriti dodijeljenim bespovratnim sredstvima. “Trošak preseljenja i najma prostora za vrijeme provedbe projekta smatra se opravdanim slijedom točke 2.9. Poziva dok se točkom 2.10. istog Poziva troškovi zakupa materijalne imovine smatraju neprihvatljivim troškovima”, problematizira Boras.

Rektor traži i brže rješavanje žalbi na javne nabave

Dalje pojašnjava kako resorno Ministarstvo znanosti takav najam smatra opravdanim troškom, dok Ministarstvo graditeljstva tumači da je potrebno sklopiti ugovor o zakupu poslovnog prostora koji je, pak, među neopravdanim troškovima. “Kako bi se otklonile nejasnoće i kako bi bilo nedvojbeno kako će trošak osiguranja prostora za vrijeme trajanja obnove biti opravdan u sklopu realizacije projekta, ističemo potrebu za međusobno usuglašavanje obaju ministarstava”, stoji u dopisu Plenkoviću i Horvatu.

U trećoj točki, Boras apelira na centralizirano rješavanje potencijalnih žalbi pred Državnom komisijom za kontrolu javne nabave (DKOM), odnosno traži da se urgira da postupci financirani iz EU sredstava imaju prioritet rješavanja u što kraćem roku. “Sveučilište u Zagrebu je rješenje žalbe na postupak za odabir izrađivača projektno-tehničke dokumentacije čekalo dva mjeseca”, navodi Boras. Riječ je o slučaju koji je Telegram popratio.

Neupotrebljivih 28 zgrada

U konačnici, Boras traži rješavanje pitanja projekata odbijenih za financiranje, kao i načina financiranja obnove onih sveučilišnih zgrada koje imaju privatne suvlasnike. “Kao primjer ističemo odbijeni projekt za obnovu zgrade koju koristi Sveučilište u Zagrebu u Ulici kralja Zvonimira 8, razlog odbijanja je suvlasništvo privatnih osoba u iznosu manjem od 5 posto ukupne površine zgrade”, ističe rektor.

Plenkovića i Horvata poziva na “intenzivniju komunikaciju i suradnju te žurno rješavanje istaknutih problema”. Predlaže i osnivanje zajedničkog koordinacijskog tijela u kojem bi bili predstavnici Grada Zagreba, Ministarstva znanosti, Ministarstva graditeljstva i Sveučilišta “kako bi se aktivnosti pripreme i provedbe projekata mogle realizirati u najkraćim rokovima”.

Od ukupne bruto površine svih zgrada zagrebačkih fakulteta (505.571 kvadratnih metara), u potresima je oštećeno 493.390 sveučilišnih kvadratnih metara, a 28 zgrada – površine 113.836 m2 – proglašeno je neupotrebljivima nakon potresnih oštećenja.

Bespoštedno novinarstvo koje gura društvo naprijed.

Za neograničeno čitanje Telegrama i podršku istraživačkim serijalima, odaberite jedan od paketa.

Pretplatite se
Već imam pretplatu