Gordan Grlić Radman je zabrinut, upravo je spoznao da se stanje na Bliskom istoku rapidno pogoršava
Hrvatski šef diplomacije danas je u Bruxellesu
Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman izrazio je danas u Bruxellesu zabrinutost zbog rapidnog pogoršanja stanja na Bliskom istoku i humanitarne situacije u Gazi, ističući da Izrael ima pravo na obranu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom.
“Zabrinuti smo zbog humanitarne situacije u Gazi, zaštita civila i dostava pomoći ostaje naš prioritet”, rekao je Grlić Radman prije početka sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU.
Grlić Radman je dodao da Izrael ima pravo na samoobranu u skladu s međunarodnim humanitarnim pravom te da taoci koje drži Hamas moraju bezuvjetno biti oslobođeni. Rekao je i da EU treba pomoći i Egiptu i Jordanu, zemljama koje su teško pogođene sukobom Izraela i Hamasa.
Osuđuju Hamasovo korištenje civila kao ljudskog štita
Stanje na Bliskom istoku, ruska agresija na Ukrajinu te najnoviji razvoj događaja u vezi s Armenijom i Azerbajdžanom glavne su teme na dnevnom redu sastanka ministara vanjskih poslova država članica EU. Popodne je predviđen sastanak šefova diplomacija članica EU s njihovim kolegama iz šest zemalja zapadnog Balkana.
U EU ističu da je cilj ovoga sastanka pojačati angažman Unije u području zapadnog Balkana s naglaskom na zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku u kontekstu geopolitičkih izazova u europskom susjedstvu. Tijekom vikenda države članice su usuglasile izjavu koju je u njihovo ime u nedjelju objavio visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
U toj je izjavi osuđeno “Hamasovo korištenje bolnica i civila kao ljudskog štita” u pojasu Gaze, a Izrael je pozvan na “najveću moguću suzdržanost” kako bi se zaštitili civili. EU “osuđuje Hamasovo korištenje bolnica i civila kao ljudskog štita” i “krajnje je zabrinut zbog pogoršanja humanitarne krize u Gazi”, kaže se u zajedničkoj izjavi EU.
O pristupnim pregovorima s Ukrajinom i Moldavijom
Kada je riječ o Ukrajini, ministar Grlić Radman je rekao da EU mora biti složna oko sigurnosnih jamstava. Pozdravio je preporuku Komisije da se otvore pristupni pregovori s Ukrajinom i Moldavijom.
Izrazio je nadu da će do kraja godine doći do napretka u pogledu mogućnosti da se s Bosnom i Hercegovinom otvore pristupni pregovori i otvaranja prvog tematskog skupa pregovaračkih poglavlja s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.
Komisija je prošli tjedan u svom izvješću o napretku objavila da će preporučiti otvaranje pristupnih pregovora s BiH kada ta zemlja postigne “potrebnu razinu usklađenosti” s kriterijima koje je postavio EU.