Gospođa je ostala dužna kamatarima i banci, nasljednici su se svega odrekli i sad dugove mora platiti mala općina Jalžabet

Općina pokušava prodati kuću gospođe Višnje ne bi li namirila dugove

FOTO: Darko Gorenak Godar

Mala općina Jalžabet u Varaždinskoj županiji morat će podmiriti dugove svoje mještanke, jer se njezina obitelj odrekla nasljedstva, a samim time i dugova koji su ostali iza njezine smrti. Ovaj je slučaj s Općinskog suda u Varaždinu, na kojem je Croatia banka tužila općinu zbog nevraćenog kredita pokojne gospođe Višnje. Tijekom sudskog postupka ispostavit će se kako je, osim bankama, ostala dužna i kamatarima.

Dug koji gospođa prije smrti nije podmirila Croatia banci iznosio je 38.300 kuna, s kamatama od 7,41 posto od kraja rujna prošle godine. Zbog toga je banka sada tužila općinu. To je općinskom budžetu napravilo i dodatnih 1800 kuna sudskih troškova. Kuća gospođe Višnje, utvrdit će vještaci, vrijedi oko 170 tisuća kuna i općina je sada pokušava prodati ne bi li namirila njezine dugove.

Gospođa Višnja kredit u Croatia banci podigla je u veljači 2011. godine. U listopadu 2014. umire, a iza nje ostaju neplaćene rate. Općina Jalžabet 2015. godine postaje jedini nasljednik njezine imovine, budući da se rodbina tijekom ostavinskog postupka odrekla nasljedstva. Tako je imovina pokojne mještanke prešla u vlasništvo općine.

Lokalna samouprava prema Zakonu o nasljeđivanju uvijek nasljeđuje imovinu umrlih iza kojih ne ostanu nasljednici. Riječ je o tzv. ošasnoj imovini. Kako nasljednik do visine vrijednosti nasljedstva odgovara i za dugove pokojne osobe, tako će sada i Općina Jalžabet morati platiti kredit gospođe Višnje.

Nema kupaca za kuću gospođe Višnje

Predstavnici Jalžabeta na sudu su priznali potraživanje banke, no tvrde kako ga trenutno ne mogu platiti. Naslijeđenu imovinu, naime, još nisu uspjeli prodati. “Prodaju njezine nekretnine javno smo objavili, ali se niti jedan kupac nije javio”, objašnjavaju. Dodatni problem stvara im i činjenica što je na nekretninu gospođe Višnje upisano založno pravo Simona Gradišnika. Riječ je o Slovencu koji je upleten u davanje sumnjivih pozajmica u Hrvatskoj, a povezuje ga se i s odbjeglim Markom Romaničem, optuženim navodnim vođom skupine kamatara koja je oštetila više od 600 hrvatskih građana. Nagađa se da Gradišnik, za kojim je također na snazi Interpolova tjeralica, sada koristi ime Alex Loxley te američko državljanstvo.

“Zakonski nasljednici odrekli su se nasljedstva na imovini gospođe Višnje upravo zbog njezinih dugova”, dodaju predstavnici Općine Jalžabet, koji su pokušali i pronaći Gradišnika ne bi li ga isplatili i uklonili njegovu zabilježbu na kući pokojne mještanke. No, u tome nisu uspjeli. Dok god i on polaže pravo na nekretninu koju je općina naslijedila, nemoguće ju je prodati.

Ubrzo se doznalo i za druge dugove

U međuvremenu je i Gradišnik pokrenuo postupak protiv općine u kojem traži nešto više od 43 tisuće kuna. Tijekom suđenja utvrđeno je da je gospođa Višnja bila dužna i Erste banci 144.600 kuna, Raiffeisen banci 15.600 kuna, a Adikko Banci temeljem dva kredita 14.975 kuna i 7.312 kune. Vrijednost njezinih nekretnina vještak je procijenio na 170 tisuća kuna, a dužnike će općina Jalžabet pokušati namiriti tek kada ih proda. Međutim, vjerovnici ne moraju čekati do prodaje kuće gospođe Višnje, već samo pravomoćnost presuda protiv Jalžabeta.

O sličnom problemu, s dugovima bivšeg načelnika općine u Slavoniji, Telegram je već pisao. Primjera ošasne imovine u Hrvatskoj ima dosta, no stvari se kompliciraju kada uz nekretnine i pokretnine iza preminulih, lokalnoj samoupravi ostaju i dugovi.