Nekad je nužno odabrati stranu

Gospodin Bandić žalio se Upravnom sudu jer ga je Povjerenstvo za sukob interesa kaznilo s 40.000 kuna; nije mu prošlo

Povjerenstvo ga je kaznilo zbog donacija u kampanji i jamčevine koju je za njega platio odvjetnik Hanžeković

Upravni sud odbio je tužbu zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića kojeg je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa kaznilo s 40.000 kuna. Gospodin Bandić žalio se Upravnom sudu nakon što ga je Povjerenstvo 29. studenog prošle godine kaznilo najvećom mogućom kaznom jer je od 14. ožujka do 13. svibnja 2011. godine od fizičkih osoba primio ukupno 12,35 milijuna kuna.

Povjerenstvo, na čijem je čelu tada bila Dalija Orešković, utvrdilo je da je Bandić primao donacije i nakon završetka kampanje za predsjedničke izbore, 2009. godine. Bandiću su tad, inače, deseci ljudi donirali po 90.000 kuna, što je bio iznos veći od njihovih godišnjih neto primanja. Povjerenstvo je smatralo kako je Bandić time povrijedio odredbe Zakona o sprječavanu sukoba interesa.

Povjerenstvo je tada razmatralo i predmet u kojem je odvjetničko društvo Hanžeković i partneri u studenom 2014. Bandiću uplatilo 15 milijuna kuna za jamčevinu. Povjerenstvo je zaključilo kako je Bandić prihvaćanjem tog novca narušio vlastiti kredibilitet i vjerodostojnost, s obzirom da to odvjetničko društvo od 2007. pruža pravne usluge Gradu Zagrebu i od 2009. Zagrebačkom holdingu.

Bandić tvrdio da je Orešković u sukobu interesa

Bandić je pokušao srušiti odluku Povjerenstva navodeći kako nije zakonita jer se njegova tadašnja predsjednica Dalija Orešković nije izuzela iz odlučivanja, a po njegovom stavu bila je i sama u sukobu interesa.

Tvrdio je da to proizlazi iz činjenice da je odvjetnički ured u kojem je Orešković radila prije nego što je postala predsjednica Povjerenstva surađivao s Gradom Zagrebom, a kasnije se za neke unosne poslove borio i odvjetničkim uredom Hanžeković koji zastupa Bandića. Zagrebački gradonačelnik zato je smatrao da se Orešković morala izuzeti o odlučivanju o ovom slučaju. Zamjerio je Povjerenstvu što se postavlja iznad sudova i zakona, budući da je o sumnjivim donacijama za njegovu kampanju još uvijek vode sudski postupci.

Bandić je u žalbi tvrdio i da Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne može biti iznad Zakona o financiranju izborne promidžbe za izbor predsjednika RH prema kojem neutrošene donacije ili one uplaćene nakon proteka izborne kampanje nije bilo potrebno vratiti. Sama Dalija Orešković, odgovarajući na te Bandićeve argumente, rekla je kako je 2013. godine prestala raditi u odvjetničkom uredu, a Bandić u žalbi na odluku Povjerenstva nije precizirao poslove što ih je odvjetnički ured u kojem je radila imao s Gradom Zagrebom.

Gradonačelnik je branio i potez svog odvjetnika

Bandić je tužbi tvrdio i da milijunska jamčevina koju je dobio od svog odvjetnika, pokojnog Marijana Hanžekovića, nije predstavljala dar već mu je samo pomogao da u trenutku kad mu je sva imovina bila blokirana plati jamčevinu. Zbog blokade imovine Bandić je, kako je tvrdio, bio u neravnopravnom položaju. Pozvao se zato na jednakost pred zakonom te ustavno pravo na pravično suđenje.

Upravni sud u Zagrebu ipak nije prihvatio njegove argumente već je potvrdio odluku Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Prema njoj je u javnosti stvoren dojam da je odvjetnik Hanžeković uplatio gradonačelniku jamčevinu kao zahvalu što mu je ovaj ranije dao unosne odvjentičke poslove s Gradom Zagrebom, te da je zbog toga među njima bio stvoren i određeni odnos ovisnosti. To Zakon o sprječavanju sukoba interesa ne dopušta.

“U ovom postupku odlučivano je o moralnoj odgovornosti gradonačelnika Milana Bandića, a ne kaznenoj ili poreznoj. Povjerenstvo je odnijelo odluku u skladu sa svojim ovlastima iz Zakona o sprječavanju sukoba interesa, te opravdano ocijenilo da je gradonačelnik primio nedopušteni dar”, zaključeno je u presudi na koju se Milan Bandić može žaliti Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske.