Gospodin Bernardić baš rastura, evo na Cro Demoskopu ga je upravo pretekao Tonino Picula

Svi bilježe pozitivne trendove

Na trećem je mjestu Živi zid s izborom od 11,8 posto, što je 0.4 posto više od podrške iz siječnja, a u odnosu na lanjsku veljaču ova je stranka i najveći dobitnik. Prije godinu dana Živi zid je bilježio 5,8 posto izbora. Most je treći mjesec zaredom na četvrtom mjestu, sada s izborom od 6,1 posto, dok je prije mjesec dana imao 7 posto. Prije godinu dana Most je bio treći s izborom od 7,2 posto.

Rezultati ovomjesečnih istraživanja ukazuju na to da su tri od četiri stranke u mjesečnom pozitivnom trendu. HDZ +0,2; SDP +0,4; Živi zid + 0,5, dok je Most u negativnoj tendenciji (-0,9). U odnosu na prošlogodišnju veljaču samo je Živi zid u pozitivnom trendu (+6,1), dok su ostale tri zabilježile slabije rezultate (HDZ -4,7; SDP -1,2; Most -1,1).

HSS na petom mjestu

Nakon vodeće četiri stranke slijedi HSS na petom mjestu. HSS uživa izbornu podršku od 2,9 posto, dok je u siječnju ta podrška iznosila 3,2 posto. Stranka rada i solidarnost BM 365 je na šestom mjestu s izborom od 2,2 posto (2,3 posto u siječnju). Podršku između jedan i dva posto bilježi sedam stranaka: HNS (2,0 posto), HSLS (1,2 posto), Neovisni za Hrvatsku (1,2 posto), HSP AS i IDS (po 1,1 posto), Pametno i HSU (po 1,0 posto). Dvije su stranke s izborom manjim od 1 posto. To su Glas (0,5 posto) i HDSSB (0,4 posto). Ostale stranke bilježe skupni izbor od 2,2 posto.

I u ovomjesečnom je istraživanju zabilježen relativno visoki udio neodlučnih birača koji sada iznosi 15 posto u odnosu na prošlomjesečnih 14,6 posto.

Promjena na vrhu pozitivnog dojma

Na vrhu ljestvice pozitivnog doživljaja hrvatskih političara došlo je do promjene. Nakon pet mjeseci predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je najpozitivnija domaća politička osoba za 19,2 posto hrvatskih građana. U siječnju je bila na 18,4 posto. Na drugom se mjestu nalazi “Nitko”, odnosno niti jedan političar s izborom od 18,7 posto. Prošli mjesec je “Nitko” imao 21,2 posto.

Premijer Plenković zadržao se na trećem mjestu s 10,9 posto izbora. U siječnju je imao 11,3 posto. Slijedi Božo Petrov s 5,2 posto, Ivan Sinčić s 4,6 posto i Ivan Pernar s 4 posto izbora. Među deset najpozitivnijih domaćih političara još su Tonino Picula s 3,8 posto, Anka Mrak Taritaš s 2,9 posto, tu je i Davor Bernardić s 2,8 posto i Zoran Milanović s 2,1 posto.

Plenković i dalje na vrhu negativnog doživljaja

Na vrhu ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara je premijer Plenković s izborom od 21,1 posto. Prije mjesec dana ga je negativno ocijenilo 20,7 posto birača. Drugo mjesto dijele “svi političari” kao zasebna kategorija odgovora s izborom od 12,9 posto, dok je prije mjesec dana taj postotak iznosio 13,3 posto. Na trećem je mjestu Davor Bernardić s izborom od 9,5 posto, prema siječanjskih 8,3, a slijedi Milorad Pupovac sa 7,9 posto. Pupovca je prije mjesec dana 6.7 posto birača ocijenilo negativno.

Zlatko Hasanbegović je peti sa 6,1 posto izbora, prije mjesec dana je to bilo 6,6 posto, a među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Tomislav Karamarko (3,2 posto), Ivan Pernar (3,1 posto), Kolinda Grabar Kitarović (2,4 posto), Zoran Milanović (2,3 posto) i Milan Kujundžić (1,6 posto).

Više građana podupire smjer kretanja zemlje

Smjer kretanja zemlje, kao svojevrsni pokazatelj društvenog optimizma, podupire 21,1 posto građanki/građana u odnosu na 20,9 posto iz siječnja. U ovomjesečnom istraživanju 67,7 posto ispitanika/ca smatra da Hrvatska ide u pogrešnom smjeru, u odnosu na 67,3 posto iz siječnja. Kakav je smjer zemlje ne zna 11,1 posto građana/ki.

Najveći udio društvenih optimista bilježi se među glasačima HDZ-a i iznosi 52,3 posto (u siječnju 60,0 posto), dok je među glasačima glavnog koalicijskog partnera HNS-a taj udio znatno niži i iznosi 15,4 posto. Među glasačima vodeće oporbene stranke, SDP-a udio društvenih optimista je značajno niži i iznosi svega 6 posto, dok je među glasačima Mosta njih 6,1 posto, a Živog zida 3,6 posto.

Pada potpora radu Vlade

Razina potpore politici Vlade RH u petnaestom mjesecu njezina mandata iznosi 34,3 posto. U siječnju je ta potpora iznosila 34,6 posto. Kad je riječ o ne podršci politike Vlade u ovomjesečnom istraživanju ona iznosi 49,1 posto (u siječnju je iznosila 49,0 posto). Doživljaj rada Vlade RH, osim kroz kriterij podrške politici Vlade, mjeri se i kroz školsku ocjenu koja u ovomjesečnom istraživanju iznosi 2,23 (prije mjesec dana ocjena je bila 2,22). Kad je riječ o biračima stranaka pozicije i opozicije, najvišu ocjenu Vlada bilježi među glasačima HDZ-a (3,01), dok je najniža ocjena zabilježena među glasačima stranke Glas (1,33).

Predsjednica republike je za svoj rad dobila stabilnu trojku, odnosno 3,25 (u odnosu na 3,18 koliko je izmjereno početkom siječnja). Najviše predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, u ovomjesečnom mjerenju za svoj rad bilježi ocjenu od 1,96 (u siječnju 1,98).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca drugi mjesec za redom su napetosti sa Slovenijom u vezi arbitražne odluke što je najčešći izbor za 26,9 posto hrvatskih građana/građanki (prošli mjesec 29,9 posto). Dugotrajna društvena kriza i iseljavanje mladih druga je najvažnija tema s izborom od 20,6 posto, dok je slučaj Agrokor (svi događaji u vezi Agrokora u proteklih mjesec dana) najvažniji događaj za 14,6 posto građana. Još je jedna tema zabilježila izbor veći od 10 posto: neuspjeh rukometaša na Europskom rukometnom prvenstvu u Hrvatskoj (11,3 posto). Četiri su teme zabilježile izbor viši od dva posto posto: problemi u pulskom Uljaniku i kutinskoj Petrokemiji (4,0 posto), izbor kineskog poduzeća za gradnju Pelješkog mosta i žalbe ostalih izvođača (2,8 posto), predsjedničin poziv Aleksandru Vučiću u službeni posjet Hrvatskoj (2,3 posto), te afera s crkvenim ulaganjem i gubitak od 50 mil. eura (2,2 posto). Svi su ostali događaji zabilježili izbor manji od 2 posto.