Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Telegram.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gospodin Boras danas je, dakle, Draganu Čoviću dao počasni doktorat; zašto je to dubinski problematično?

Podsjećamo na dijelove Markovinine kolumne koja je problematizrala Čovićev doktorat

ZADNJA IZMJENA: lip 19, 2018

Draganu Čoviću, članu Predsjedništva BiH danas je Sveučilište u Zagrebu dodijelilo počasni doktorat “za njegov ukupan akademski rad, angažman kao profesora i političara”. Čović je doktorat dobio na prijedlog rektora Damira Borasa koji mu ga je danas i uručio na ceremoniji kojoj je prisustvovao i premijer Andrej Plenković. Premijer je Čoviću i čestitao na Twitteru. “Čestitam akademiku, članu Predsjedništva BiH Draganu Čoviću na počasnom doktoratu! To je lijepo priznanje za njegov ukupan akademski rad, angažman kao profesora i političara te jedan signal Sveučilišta u Zagrebu ne samo njemu, nego i poruka Hrvatima u BiH”, piše.

Telegramov kolumnist Dragan Markovina u svojoj je nedavnoj kolumni problematizirao zašto je, zapravo, Čovićev doktorat dubinski pogrešan. “Čitav problem s Čovićem je što on, iza maske uglađenog proeuropskog političara, nastavlja s istom nacionalističkom politikom koja je formulirala ideju Herceg-Bosne. Uostalom, dovoljno je vidjeti da se u zapadnom dijelu Mostara ulice i dalje zovu po ustaškim ministrima Budaku, Vokiću i Lorkoviću, ali i po Francetiću, da sve bude jasno.

Drugi problem s njim je što čovjek evidentno znatno luksuznije živi danas, nego što je živio do rata, a i u socijalističkom razdoblju je bio jedan od direktora u Sokolu i živio je pristojno. Treći problem je njegova sveopća bahatost, zahvaljujući kojoj je pri gradnji vile skrenuo tok rijeke Radobolje u Mostaru. I konačno, četvrti problem je što je u režiji stranke koju vodi utemeljena Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti u Mostaru, čiji je postao član”, piše Markovina.

Zašto Memorandum 2 problematičan, a ovo nije?

Markovina piše kako je Borasovo obrazloženje doktorata puki nacionalizam. Podsjeća kako Boras u svom obrazloženju glorificira ulogu Sveučilišta u Mostaru na očuvanju hrvatskog identiteta u BiH, da je iznimno zabrinut za hrvatsko pitanje u toj zemlji, brine ga mogućnost demografske depopulacije, hvali Dragana Čovića kao političkog vođu tog naroda i općenito Hrvate kao nositelje proeuropskih vrijednosti u toj zemlji. “Čak i kad bismo zanemarili ovaj nacionalistički diskurs, koji je inače potpuno neprobavljiv, ostaje nam pitanje zbog čega rektor Boras, zajedno s većim dijelom Senata koji ga je u tome podržao, koristi zagrebačko sveučilište kao platformu za promociju određenih političkih ciljeva?”, piše Markovina.

Markovina je Borasovu odluku o dodjeli doktorata Čoviću usporedio s Memurandumom 2 Srpske akademije nauka i umetnosti, dokumentom koji je prije nekoliko godina izazvao sablazan u hrvatskoj javnosti. U tom se dokumentu, piše, promovirala teza o što tješnjem povezivanju između između državnih i javnih institucija Srbije i onih iz Republike Srpske. “Borasov prijedlog o dodjeli počasnog doktorata Čoviću je retorički znatno blaži i manje eksplicitan, ali zapravo šalje istu poruku o nužnosti što tješnjeg povezivanja između javnih hrvatskih institucija, u ovom slučaju zagrebačkog sveučilišta, i istih takvih institucija Hrvata u BiH. Stoga se doista postavlja logično pitanje, zbog čega je tzv. Memorandum 2 sablažnjiv, a ovo nije?”, zaključuje Markovina.

Markovinu kolumnu u cijelosti možet pročitati na ovom linku.

 

Više s weba