Gospodin iz Čakovca na Facebooku vidio da netko dijeli 600 tisuća eura, odmah se javio. Pogađate dalje, jelda?
Optimistični 55-godišnjak je za 'troškove transakcije' nepoznatoj osobi uplatio 200 tisuća kuna
Još jedna osoba iz Hrvatske nasjela je na internetsku prevaru zbog koje je ostala bez više stotina tisuća kuna. Radi se o 55-godišnjaku s područja Čakovca koji je cijeli slučaj prijavio policiji nakon što nije dobio novac koji mu je bio obećan.
On je u rujnu mailom počeo komunicirati s nepoznatom osobom koja je na društvenoj mreži objavila da želi darovati više stotina tisuća eura. Kako smo doznali u PU Međimurskoj, društvena mreža je u ovom slučaju bio Facebook.
Portal Danica.hr javlja kako je prevarant u oglasu tvrdio da želi darovati 600.000 eura. No, prije toga je osoba koja je trebala dobiti silne stotine tisuće eura, naravno, trebala na nekoliko stranih bankovnih računa uplatiti više desetaka tisuća eura. Zbog “troškova transakcije”.
Uplatio je na strane račune 200.000 kuna?
Prevareni 55-godišnjak je to i napravio, a budući da do danas nije dobio obećanih 600.000 eura, slučaj je konačno prijavio policiji koja javlja da se materijalna šteta procjenjuje na više stotina tisuća kuna.
Portal Danica.hr javlja kako je oštećeni uplatio ukupno 200.000 kuna. Iz policije su za Telegram poručili kako se intenzivno radi na ovom slučaju, a više detalja osim toga da je prevara počela na Facebooku nisu mogli otkriti.
Policija upozorava građane na internetske prevare
Policija građane savjetuje da ne nasjedaju na ovakve prevare na internetu te da ne vjeruju izmišljenom darovanju novca ili obećanom nasljedstvu, kao ni da zbog toga ne počinju sumnjive novčane transakcije.
Javljaju i kako su u posljednje vrijeme primili više prijava internetskog kriminala kojemu je cilj izvući novac od žrtava, bilo to preko maila, društvenih mreža, online kupovine ili drugih kanala komunikacije na internetu. Policija je objavila i što građanima mora biti sumnjivo u ovim slučajevima. To su:
- obećanja o brzoj zaradi novca bez posla
- poruke u kojima se nudi laka zarada
- molbe za manjim donacijama ili neki drugi načini traženja novčane pomoći,
- traženje osobnih podataka (preslika ili fotografija osobne, bankovne kartice, PIN-a ili CVV broja),
- molba da kliknete link i spojite se na servis gdje su uglavnom kreirane lažne stranice za plaćanje
- nepersonalizirane poruke i poruke s očiglednim pravopisnim i gramatičkim greškama,
- poruke koje pozivaju na hitno poduzimanje neke radnje.