Nekad je nužno odabrati stranu

Gotovo najviši PDV u Europi, ubitačni porezi na plaće, milijarde duga u zdravstvu. O kojim to uspjesima Vlade Marić priča?

Slušajući ministra financija kako se hvali, zvuči kao da Hrvatska apsolutno briljira

Croatian Finance Minister Zdravko Maric speaks during a press conference during  a Ecofin Council meeting at the EU headquarters in Brussels on February 18, 2020. (Photo by JOHN THYS / AFP)
FOTO: AFP

Hrvatska je zapravo, što se tiče oporavka, u koronakrizi brzo isplivala, ne zato što smo preko naći postali dinamična ekonomija otporna na šokove, već prije svega zahvaljujući geografskom položaju

Ministar financija Zdravko Marić gostovao je jučer na N1 televiziji gdje je govorio o proračunu za sljedeću godinu, uz to ustvrdio je da je hrvatsko gospodarstvo na kraju faze oporavka te da trebamo gledati kako osigurati dugoročno održivi rast, osvrnuo se i na dosadašnje porezne reforme, kao i na PDV koji je u Hrvatskoj jedan od najviših u Europi, a priznao je i da su rokovi plaćanja u zdravstvu i dalje izvan zakonskih okvira.

Nije nas spasila dinamična ekonomija otporna na šokove

Iako je Marić, naravno, zadovoljan radom Vlade – hvalite me usta moja – Hrvatska je zapravo, što se tiče oporavka, u koronakrizi brzo isplivala, ne zato što smo preko naći postali dinamična ekonomija otporna na šokove, već prije svega zahvaljujući geografskom položaju.

Naime, s obzirom na pandemijske okolnosti, hrvatski turizam je relativno dobro prošao, jer smo auto destinacija za naša najvažnija emitivna tržišta, poput Njemačke, Slovenije ili Češke. To je, nakon snažnog pada BDP-a prošle godine, omogućilo i ovogodišnji snažan oporavak kojim će se ekonomija vratiti na pretkriznu razinu.

I nakon svih reformi rad je i dalje porezno preopterećen

Što se tiče četiri kruga porezne reforme kojima se Marić hvali, i za koje je rekao da je na početku mislio da ih neće biti moguće provesti, one donekle jesu smanjile porezno opterećenje plaća, ali je ono i dalje prilično visoko, kada se uzme u obzir razlika između neto plaće, odnosno onoga što radnik dobije na račun i ukupnog troška koji ima poslodavac.

Najveći dio te razlike odnosi se na doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a svima je jasno da se te troškove neće moći ozbiljno smanjiti bez reformi mirovinskog i zdravstvenog sustava.

Recimo, za plaću od 7000 kuna neto, što je otprilike državni prosjek, ukupni trošak plaće iznosi oko 11.500 kuna. Razlika između troška plaće i neto iznosa je 4500 kuna, što znači da državi godišnje ide 54.000 kuna, a radniku 84.000 kuna. Na veće plaće ti omjeri su još nepovoljniji za radnike, pa ne treba čuditi da mnogi sektori s višim plaćama pribjegavaju radu na crno, ili isplatom samo dijela plaće na račun.

Obećavali su smanjenje PDV-a, od toga nije bilo ništa

Vlada je svojedobno najavljivala ili obećavala smanjenje PDV-a s 25 na 24 posto, no to se nije dogodilo. Sada Marić kaže da PDV “nije toliko u fokusu”, tako da od njegovog smanjenja, pogotovo značajnijeg, u dogledno vrijeme neće biti ništa. PDV je najznačajniji prihod proračuna i iznosi preko 50 milijardi kuna – u pretkriznoj 2019. iznosio je oko 54 milijarde, pa ne čudi da ga država ne želi dirati.

Hrvatska inače ima jednu od najviših stopa ovog poreza u EU. Iznad su jedino Mađari s 27 posto, a mi smo s 25 posto uz Švedsku. U Njemačkoj, na primjer, stopa PDV-a iznosi 19 posto, a u susjednoj Sloveniji 22 posto.

Državni zdravstveni sustav svjesno krši zakone

Marić se osvrnuo i na dugove zdravstvenog sustava. Rekao je da su ove godine kroz dva rebalansa transferi zdravstvu povećani na preko 9 milijardi kuna. Inače, dug zdravstva iznosio najmanje 7,5 milijardi kuna, od kojih je najvidljiviji dug bolnica prema veledrogerijama, radi čega smo u proljeće gotovo ostali bez lijekova.

To je problem koji se vuče već godinama, ali ga ni ova Vlada ne uspijeva riješiti, te se nalazimo u apsurdnoj situaciji da državni zdravstveni sustav svjesno krši zakone probijanjem rokova plaćanja, koji su nerijetko dulji i od godine dana.