Nekad je nužno odabrati stranu

Gotovo svaka Vlada pompozno najavi da će divljacima oduzimati aute. Profesori objašnjavaju zašto je taj prijedlog loš

Istu stvar kao sada gospodin Božinović, predlagali su Šime Lučin i Ivica Kirin; odustali su od prijedloga u strahu da je neustavan

19.05.2018. Rijeka - Tijekom odrzavanja hoda za Slobodu i Zivot, trasa kojom su krenuli ljudi okupljeni u hodu za Zivot, naisli su na 15 djevojaka koje su im transparentom blokirali trasu kod starog Krasa, iako je kolona nastavila svoj put prema Trgu bana Josipa Jelacica, vozilo koje su imali prijavljeno za skup nije moglo proci pa je morala intervenirati policija.
Photo: Nel Pavletic/PIXSELL
FOTO: PIXSELL

Danas je Večernji list na naslovnici objavio kako će MUP službeno predložiti da se za najteže kršenje prometnih pravila vozačima kao kazna oduzme vozilo. Cilj je ove kazne, objašnjavaju, ukazati prekršiteljima da automobil, ako se pravilno ne koristi, može biti opasno sredstvo. Ta je odredba međutim vrlo polemična i već je najavljivana nekoliko puta.

Ovakav, gotovo identičan zakonski prijedlog na svojim su stolovima već imali neki prijašnji hrvatski ministri unutarnjih poslova. Šime Lučin i Ivica Kirin, s kojima smo danas razgovarali, potvrdili su nam da su razmišljali o predlaganju privremenog oduzimanja vozila kao kazne za teške prometne recidiviste. No, ustavno-pravni stručnjaci još tada su ih upozoravali da to zakonsko rješenje neće proći kontrolu na Ustavom sudu.

Zamolili smo danas ponovno ustavne i kazneno-pravne stručnjake da ocijene bi li oduzimanje vozila moglo biti uzeto u obzir kao kazna teškim prekršiteljima prometnih pravila.

Josipović: Široka mogućnost oduzimanja vozila je neustavna

Profesor kaznenog prava s Pravnog fakulteta u Zagrebu, Ivo Josipović, smatra kako prije svega valja raščistiti sa zabludom da se drastičnim kaznama može riješiti problem stradanja u prometu.

“Kažnjavanje, pri čemu je važnije da je efikasno, nego da su kazne drakonske, tek je jedan od faktora jačanja sigurnosti u prometu. Najbolji je dokaz to da smo prethodnim zakonom postrožili kazne, a da je sigurnost značajno pala, te je porastao broj poginulih.

Edukacija, kvaliteta prometne infrastrukture, pa i realistično propisivanje raznih ograničenja, imaju važniju funkciju. Zabrane i ograničenja koja su nelogična svi krše. I pritom ne razmišljaju kolika je kazna, nego očekuju da neće biti uhvaćeni, ili su naprosto nemarni.

Policija samo treba parkirati auto na nekoj od prigradskih cesta s tri široka traka, bez pješačkih prijelaza i kuća sa strane na kojima je ograničenje 60 kilometara na sat, i začas ćete imati gomilu prekršitelja i naplaćenih kazni, po novom, i s uvjetima za zabranu upravljanja motornim vozilom. Takvih nelogičnih ograničenja možemo vidjeti jako puno.

S druge strane, policajce koji su iznimno važni u regulaciji prometa, u kriznim trenucima gužvi i zastoja, ne vidimo prečesto. To je šteta, jer su prometni policajci iznimno pristojni i odgovorni u izvršavanju svojih zadaća, čak i kad imaju neugodnu dužnost kažnjavanja.

I prije se govorilo o oduzimanju vozila, te sam tada, kao profesor koji je pisao Prekršajni zakon, rekao kako je nejasna pravna priroda oduzimanja vozila, posebno jer se tada govorilo i o trajnom oduzimanju vozila. Načelo je da se nove sankcije ne mogu uvoditi mimo Prekršajnog zakona. Mogu samo ponoviti, nije sasvim jasno radi li se o posebnoj kazni, mjeri opreza ili zaštitnoj mjeri.

Oduzimanje vozila, posebno ako bi bilo trajno, kako se ponegdje navodi, teško bi se uklopilo u inherentno ustavno načelo razmjernosti, pa bi široko propisano oduzimanje vozila za prekršaj teško prošlo kriterij ustavnosti. Tim prije što se vozilo ne oduzima ni za prometna kaznena djela. Načelno, privremeno oduzimanje ima smisla kod recidivista za zaista pogubne prekršaje, ali uz oprezno normiranje i odgovarajuće promjene u Prekršajnom zakonu. Pogubnost bi morala biti konkretna, za određeni počinjeni prekršaj, a nikako automatska za neku kategoriju prekršaja. Sigurno, izazov će biti i kako riješiti oduzimanje vozila koja nisu u vlasništvu vozača, posebno kada je riječ o službenim vozilima pravnih osoba”, upozorava profesor Josipović.

Smerdel: Prevencija je u prometu puno učinkovitija od represije

Slično misli i profesor Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu. I on tvrdi kako je u ovom slučaju ključno načelno razmjernosti, odnosno da kazna mora biti razmjerna prekršaju.

“Ne može se samo gledati na opću prevenciju, dakle da se svima pokaže kako je činjenje teških prometnih prekršaja strašno. Podsjetio bih vas da je još 2007. godine do Ustavnog suda došla tužba vlasnika jahte koji je plovilo dao u crni čarter. Nakon što je otkriven, dobio je novčanu kaznu, ali mu je prema Pomorskom zakoniku i oduzeto plovilo. On je podnio ustavnu tužbu jer je to smatrao nerazmjernim budući da je ostao bez iznimno vrijednog plovila koje je bilo njegovo privatno vlasništvo, a istovremeno je i platio kaznu što ju je zakonik propisivao.

Ustavni sud tada je odbio njegovu tužbu ocijenivši da je Pomorskim zakonikom jednostavno bilo propisano oduzimanje plovila u slučaju počinjenja prekršaja. No, nekoliko ustavnih sudaca, među kojima je bio i moj cijenjeni kolega Smiljko Sokol, napisali su izdvojena mišljenja u kojima su istaknuli kako prije kažnjavanja nije provjerena razmjernost zadiranja u ustavno pravo, u ovom slučaju pravo vlasništva, kako to propisuje Članak 16. stavak 2. Ustava.

Osobno mislim da jačanje represije nije lijek za ovakvu tešku situaciju sa stradavanjem na hrvatskim prometnicama. Smatram, naime, da je ključ u prevenciji i edukaciji. Pa znate koliko se može postići postavljanjem običnih kartonskih policajca uz ceste. Dakle, nije svrha kažnjavanje već prevencija, da onaj koji primijeti patrolu u tom trenutku smanji brzinu i izbjegne kršenje zakona ili ugrožavanje života. Načelno, uvođenje mogućnosti oduzimanja vozila bilo bi čisto pretjerivanje. Strože zatvorske kazne bile bi puno bolje zakonsko rješenje”, zaključuje profesor Smerdel.

Krešić: Oduzimanje vozila vozačima jednostavno je nemoguće

Rafael Krešić, bivši sudac Općinskog kaznenog suda u Zagrebu, koji je sada odvjetnik, drži kako je oduzimanje vozila potpuno neizvedivo. Naime, takva kazneno-pravna odredba bila bi u potpunoj suprotnosti s Prekršajnim zakonom i pravom vlasništva.

“Uopće nemam dilema da bi to bilo nemoguće. Naime, moglo bi se dogoditi da se nekome oduzme automobil, a da ta osoba uopće nema veze s počinjenim prometnih prekršajem. Svjestan sam da se zakonodavac ovdje vodi logikom oduzimanja predmeta koji su sredstvo izvršenja u kaznenim postupcima, poput pištolja ili noža ili čak vozila prepravljenog za šverc droge. No, ovo je potpuno drugačija situacija i po mom mišljenju nije izvediva”, rekao je danas u razgovoru za Telegram odvjetnik Krešić.

Drenški-Lasan: Može se samo ograničiti korištenje automobila

“Zbog čega bi se nekom oduzelo vlasništvo vozila ako je njime počinio prekršaj ili ako je tim vozilom počinjen prekršaj?”, pita odvjetnica Višnja Drenški-Lasan, stručnjakinja za kazneno i ustavno pravo, kao i prava iz Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

“Nekome se eventualno može zabraniti stjecanje vlasništva, odnosno uporaba vozila. Doista ne vidim razlog zašto bi ikoga bilo briga držim li ja svoj Mercedes ili BMW u garaži dok ne istrune, jer ga jako volim gledati, ili ću ga pak prodati zato što mi je izrečena neka duža zabrana upravljanja vozilom.

Nikome se bezgranično ne može oduzeti pravo upravljanja vozilom i o tome postoji ustavna odluka, zbog toga je ranije Kazneni zakon i pao na Ustavnom sudu. Dakle, to što je netko počinio prometni prekršaj svojim vozilom nije legitimni razlog da mu se oduzme pravo vlasništva, koje je ustavna kategorija. Osim toga ako država trajno oduzme vozilo i odluči ga prodati to sigurno neće biti po onoj cijeni koju bi postigao sam vlasnik na slobodnom tržištu, što je dodatno uplitanje u pravo vlasništva”, slikovito opisuje odvjetnica Drenški-Lasan.

Docent Palić podržava ovo zakonsko rješenje i smatra ga ustavnim

Docent na katedri ustavnog prava u Osijeku, Mato Palić, jedini od naših današnjih sugovornika ima pozitivno mišljenje o mogućnosti privremenog oduzimanja vozila najtežim prekršiteljima.

“Mislim da je to dobra mjera za recidiviste koji ponavljaju najteže prometne prekršaje. Uvijek kad se ograničavaju prava, a ovdje je u pitanju pravo korištenja vozila u vlasništvu prekršitelja, bitno je poštivati princip razmjernosti. To znači što manje ograničenje prava kako bi se postigao legitiman cilj. Smatram kako je privremeno oduzimanje vozila proporcionalna mjera u skladu s Ustavom RH”.