Pandemija koronavirusa stubokom je promijenila sitne životne navike diljem Europe. Za mnoge Europljane ni odlazak na kavu u obližnji kafić više nije isti kao nekad.
Za omiljeni jutarnji ritual, Talijanima je od početka kolovoza potrebna ‘zelena propusnica’ – potvrda da su preboljeli Covid, cijepili se ili imaju negativan test – ako kavu žele popiti za stolom, u zatvorenom. S nogu, na terasi, mogu je popiti i bez tog dokumenta.
Na pivo uz Covid potvrdu
I nisu jedini. U više europskih zemalja vlasti su odlučile otvoriti ugostiteljske objekte – pubove, barove, kafiće, restorane – koji su u pandemiji ekonomski jako stradali i dopustiti im usluživanje gostiju i u zatvorenim prostorijama, ako gosti imaju Covid potvrdu. Tako je, na primjer, u Francuskoj, Grčkoj, dijelovima Španjolske, Irskoj.
Neko vrijeme činilo se da i hrvatske vlasti razmišljaju u istom smjeru, a u medijima se naveliko spekuliralo za što ćemo sve od jeseni trebati Covid potvrdu. Restorani i kafići bili su gotovo redovito na tim navodnim popisima. To se, međutim, nije dogodilo.
Razmak i prozračivanje
Kafići i u Hrvatskoj od danas mogu ponovno usluživati goste u zatvorenom, a ne više samo na terasama. No, za razliku od Talijana ili Francuza, ljudima u Hrvatskoj za odlazak na kavu nije potrebna Covid potvrda – niti će to, po svemu sudeći, u bliskoj budućnosti biti slučaj.
Pravila kojih se ugostiteljski objekti moraju pridržavati minuciozno su propisana na stranicu i pol sitno kucanog teksta. Ograničenje broja posjetitelja, razmak između stolova, između posjetitelja te posjetitelja i osoblja, zabrana grickalica i stajanja za šankom, redovito prozračivanje svakih 15 minuta i tako dalje.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Tko sjedi za istim stolom?
Neka od tih pravila odmah su nametnula logična pitanja – tko će ih i kako uopće kontrolirati? Među gostima, na primjer, mora biti osiguran razmak od 1,5 metara, osim kad se radi o članovima istog kućanstva. Tako je za RTL pojasnio šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Epidemiologinja Dijana Mayer iz HZJZ-a izjavila je, pak, ranije da će se preporučiti nemiješanje ljudi iz različitih kućanstava, pojasnivši potom da je ustvari bitno održavanje razmaka (članovi kućanstva na kraju ipak nisu uvršteni u službeni dokument HZJZ-a).
Dosad se ‘nije išlo čizmom’
Tko će, dakle, i kako nadzirati da se pravila, na primjer 150 centimetara razmaka između dviju osoba koje ne žive na istoj adresi, doista primjenjuju? I hoće li ugostiteljski objekti ovisi o tome koliko je neki inspektor revan?
Članak se nastavlja ispod oglasa
„Kod nadzora bilo koje vrste uvelike ovisimo o inspektorima i na to smo već navikli“, kaže predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak. No, iskustvo je dosad, veli, bilo dobro – „nije se išlo čizmom“ na ugostitelje.
Problem s Covid potvrdama
Čini se, međutim, da bi s Covid potvrdama stvari bile jednostavnije. Lakše je, valjda, provjeriti imali li gost Covid potvrdu, nego koliko je udaljena njegova stolica od susjednog stola i živi li osoba tik do njega u istom kućanstvu (budu li, dakako, inspekcije tako marno provjeravale poštivanje pravila).
No, Jelena Tabak ne smatra da se i Hrvatska trebala povesti za primjerima drugih europskih država i ulazak u ugostiteljske objekte ograničiti na ljude s Covid potvrdama. O tom rješenju, kaže, nije se razgovaralo, a sumnja i da bi u našim okolnostima uopće imalo željenog učinka.
Članak se nastavlja ispod oglasa
„I dosad je u pandemiji hrvatska Vlada birala malo drugačiji put“, kaže čelnica Nacionalne udruge ugostitelja, koja smatra da bi s Covid potvrdama posjećenost kafića puno lošija, a da se pritom „ljude ne bi potaknulo da ih ishoduju“. Dakle, da se, na primjer, cijepe.
Zašto se koriste potvrde?
Uostalom, uvođenje takve obaveze samo ugostiteljima, napominje naša sugovornica, ne bi ni imalo previše smisla. „Ako će se uvoditi, onda treba biti svugdje, a ne samo u ugostiteljstvu“, ističe čelnica Nacionalne udruge ugostitelja. Upravo je to slučaj u većini drugih država koje su se odlučile na ovaj u široj javnosti nepopularan potez.
Motiv pritom nije samo pokušaj neposredne kontrole epidemije, nego i nastojanje da se poveća procijepljenost. Ako bez propusnice kojom dokazuju svoj Covid status ne mogu na jutarnju kavu, u teretanu ili u autobus, ljudi će možda biti skloniji cijepiti se – to je logika šire upotrebe Covid potvrda u europskim zemljama.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Otužni efekti inicijativa
I domaće su vlasti imale nekoliko inicijativa kojima su pokušale motivirati ljude na cijepljenje. Efekti? Nimalo senzacionalni. Telegram je, na primjer, doznao da su do sredine kolovoza u Krapinsko-zagorskoj županiji vaučer za besplatan ulazak u toplice podigle samo 344 osobe.
Cijepilo ih se, doduše, puno više, ali pomama za vaučerima je izostala. Županija, potvrđeno nam je, ne planira ponovno pokretati ovakvu akciju. Upitan je i učinak Vladinog inzistiranja na vezivanju Covid potpora za radnike s postotkom cijepljenih u firmama. O famoznom koncertu Đanija Stipaničeva nitko više ne želi niti govoriti.
Vlada odustaje od potvrda?
Naglo povećanje procijepljenosti u zemljama poput Francuske, koja se također suočavala s velikom skepsom prema cijepljenju, pripisuje se velikim dijelom odluci da se onima koji nemaju Covid potvrdu ograniči pristup raznim aktivnostima. Da im se, grubo rečeno, svakodnevni život – i to ne samo odlazak na kavu – malo zakomplicira.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Kontroverzni potez, koji je izazvao i velike prosvjede, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu se isplatio. Ugledni Politico baš je jučer analizirao kako se Macron „kockao i pobijedio“ (u dva mjeseca cijepilo se 12 milijuna Francuza).
Uoči današnjeg otvaranja kafića, mediji javljaju da je hrvatska Vlada, izgleda, sasvim odustala od široke uporabe Covid potvrda. Otpor je prevelik, piše Jutarnji list, a kontrola svakog mjesta bila bi nemoguća. Ako je doista tako, to bi se, i za zdravstvo i za ekonomiju, lako moglo pokazati većim rizikom od Macronova.
Članak se nastavlja ispod oglasa
Građane su zbunile čudne upute epidemiologa za ponašanje u kafićima. Istražili smo kako je u drugim zemljama EU
Mada se činilo se da će i Hrvatska uvesti Covid potvrde u široku upotrebu, sve je izglednije da Vlada od toga odustaje
Pandemija koronavirusa stubokom je promijenila sitne životne navike diljem Europe. Za mnoge Europljane ni odlazak na kavu u obližnji kafić više nije isti kao nekad.
Za omiljeni jutarnji ritual, Talijanima je od početka kolovoza potrebna ‘zelena propusnica’ – potvrda da su preboljeli Covid, cijepili se ili imaju negativan test – ako kavu žele popiti za stolom, u zatvorenom. S nogu, na terasi, mogu je popiti i bez tog dokumenta.
Na pivo uz Covid potvrdu
I nisu jedini. U više europskih zemalja vlasti su odlučile otvoriti ugostiteljske objekte – pubove, barove, kafiće, restorane – koji su u pandemiji ekonomski jako stradali i dopustiti im usluživanje gostiju i u zatvorenim prostorijama, ako gosti imaju Covid potvrdu. Tako je, na primjer, u Francuskoj, Grčkoj, dijelovima Španjolske, Irskoj.
Neko vrijeme činilo se da i hrvatske vlasti razmišljaju u istom smjeru, a u medijima se naveliko spekuliralo za što ćemo sve od jeseni trebati Covid potvrdu. Restorani i kafići bili su gotovo redovito na tim navodnim popisima. To se, međutim, nije dogodilo.
Razmak i prozračivanje
Kafići i u Hrvatskoj od danas mogu ponovno usluživati goste u zatvorenom, a ne više samo na terasama. No, za razliku od Talijana ili Francuza, ljudima u Hrvatskoj za odlazak na kavu nije potrebna Covid potvrda – niti će to, po svemu sudeći, u bliskoj budućnosti biti slučaj.
Pravila kojih se ugostiteljski objekti moraju pridržavati minuciozno su propisana na stranicu i pol sitno kucanog teksta. Ograničenje broja posjetitelja, razmak između stolova, između posjetitelja te posjetitelja i osoblja, zabrana grickalica i stajanja za šankom, redovito prozračivanje svakih 15 minuta i tako dalje.
Tko sjedi za istim stolom?
Neka od tih pravila odmah su nametnula logična pitanja – tko će ih i kako uopće kontrolirati? Među gostima, na primjer, mora biti osiguran razmak od 1,5 metara, osim kad se radi o članovima istog kućanstva. Tako je za RTL pojasnio šef Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Epidemiologinja Dijana Mayer iz HZJZ-a izjavila je, pak, ranije da će se preporučiti nemiješanje ljudi iz različitih kućanstava, pojasnivši potom da je ustvari bitno održavanje razmaka (članovi kućanstva na kraju ipak nisu uvršteni u službeni dokument HZJZ-a).
Dosad se ‘nije išlo čizmom’
Tko će, dakle, i kako nadzirati da se pravila, na primjer 150 centimetara razmaka između dviju osoba koje ne žive na istoj adresi, doista primjenjuju? I hoće li ugostiteljski objekti ovisi o tome koliko je neki inspektor revan?
„Kod nadzora bilo koje vrste uvelike ovisimo o inspektorima i na to smo već navikli“, kaže predsjednica Nacionalne udruge ugostitelja Jelena Tabak. No, iskustvo je dosad, veli, bilo dobro – „nije se išlo čizmom“ na ugostitelje.
Problem s Covid potvrdama
Čini se, međutim, da bi s Covid potvrdama stvari bile jednostavnije. Lakše je, valjda, provjeriti imali li gost Covid potvrdu, nego koliko je udaljena njegova stolica od susjednog stola i živi li osoba tik do njega u istom kućanstvu (budu li, dakako, inspekcije tako marno provjeravale poštivanje pravila).
No, Jelena Tabak ne smatra da se i Hrvatska trebala povesti za primjerima drugih europskih država i ulazak u ugostiteljske objekte ograničiti na ljude s Covid potvrdama. O tom rješenju, kaže, nije se razgovaralo, a sumnja i da bi u našim okolnostima uopće imalo željenog učinka.
„I dosad je u pandemiji hrvatska Vlada birala malo drugačiji put“, kaže čelnica Nacionalne udruge ugostitelja, koja smatra da bi s Covid potvrdama posjećenost kafića puno lošija, a da se pritom „ljude ne bi potaknulo da ih ishoduju“. Dakle, da se, na primjer, cijepe.
Zašto se koriste potvrde?
Uostalom, uvođenje takve obaveze samo ugostiteljima, napominje naša sugovornica, ne bi ni imalo previše smisla. „Ako će se uvoditi, onda treba biti svugdje, a ne samo u ugostiteljstvu“, ističe čelnica Nacionalne udruge ugostitelja. Upravo je to slučaj u većini drugih država koje su se odlučile na ovaj u široj javnosti nepopularan potez.
Motiv pritom nije samo pokušaj neposredne kontrole epidemije, nego i nastojanje da se poveća procijepljenost. Ako bez propusnice kojom dokazuju svoj Covid status ne mogu na jutarnju kavu, u teretanu ili u autobus, ljudi će možda biti skloniji cijepiti se – to je logika šire upotrebe Covid potvrda u europskim zemljama.
Otužni efekti inicijativa
I domaće su vlasti imale nekoliko inicijativa kojima su pokušale motivirati ljude na cijepljenje. Efekti? Nimalo senzacionalni. Telegram je, na primjer, doznao da su do sredine kolovoza u Krapinsko-zagorskoj županiji vaučer za besplatan ulazak u toplice podigle samo 344 osobe.
Cijepilo ih se, doduše, puno više, ali pomama za vaučerima je izostala. Županija, potvrđeno nam je, ne planira ponovno pokretati ovakvu akciju. Upitan je i učinak Vladinog inzistiranja na vezivanju Covid potpora za radnike s postotkom cijepljenih u firmama. O famoznom koncertu Đanija Stipaničeva nitko više ne želi niti govoriti.
Vlada odustaje od potvrda?
Naglo povećanje procijepljenosti u zemljama poput Francuske, koja se također suočavala s velikom skepsom prema cijepljenju, pripisuje se velikim dijelom odluci da se onima koji nemaju Covid potvrdu ograniči pristup raznim aktivnostima. Da im se, grubo rečeno, svakodnevni život – i to ne samo odlazak na kavu – malo zakomplicira.
Kontroverzni potez, koji je izazvao i velike prosvjede, francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu se isplatio. Ugledni Politico baš je jučer analizirao kako se Macron „kockao i pobijedio“ (u dva mjeseca cijepilo se 12 milijuna Francuza).
Uoči današnjeg otvaranja kafića, mediji javljaju da je hrvatska Vlada, izgleda, sasvim odustala od široke uporabe Covid potvrda. Otpor je prevelik, piše Jutarnji list, a kontrola svakog mjesta bila bi nemoguća. Ako je doista tako, to bi se, i za zdravstvo i za ekonomiju, lako moglo pokazati većim rizikom od Macronova.